Eko sheme

• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
• Pašarenje na pašnjacima
• Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Konzervacijska poljoprivreda
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
• Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)

Oblik potpore

• Dodatno plaćanje na osnovnu potporu dohotku (plaćanja za prakse na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta)
Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (EZP),
Minimalni udio leguminoza od 20% na poljoprivrednim površinama, Konzervacijska poljoprivreda.

• Razlikuje se od dosadašnje zelene prakse po tome što isključuje ekološki značajne površine na ugaru, postrne usjeve te zelene pokrove.


• Plaćanje za pojedinu vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta ili skupinu usjeva, kojim se u cijelosti ili djelomično nadoknađuju dodatni troškovi i gubitak prihoda koji su rezultat preuzetih obveza
Pašarenje na pašnjacima,
Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV).

Kombinacije eko shema

31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

• Predstavlja prošireni oblik dosadašnje zelene prakse raznolikost usjeva koja se primjenjivala samo na oraničnim površinama.

• Uključuje različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta na razini gospodarstva i /ili različite biljne vrste unutar iste ili različitih vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta, među kojima su konsocijacije različitih poljoprivrednih vrsta (kultura).

Unutar konsocijacija moguća je:
• interpolacija sjetva/sadnja poljoprivrednih kultura unutar postojećih usjeva/nasada

  • Konsocijacijama su obuhvaćene prakse povezane sa zatravnjivanjem i međurednim održavanjem trajnih nasada.

• Zajednički uzgoj poljoprivrednih kultura

  • Sjetva/sadnja poljoprivrednih kultura unutar više redova koji su sastavni dijelovi traka (maksimalna širina traka poljoprivrednih kultura u konsocijaciji iznosi 10 m).

Doprinos

• Prilagodbi klimatskim promjenama, njihovom ublažavanju, sprječavanju degradacije tla, njegovom oporavku i poboljšanju plodnosti te zaštiti biološke raznolikosti.

• Intervencija nadilazi obveze koje propisuje GAEC 7 – Plodored na obradivom zemljištu isključujući usjeve koji rastu pod vodom

31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina

Ako površina iznosiObveza poljoprivrednika
Do 10hanajmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i /ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture / glavna poljoprivredna površina ne smije prelaziti 75% ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.
Od 10ha do 30hanajmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture / glavna poljoprivredna površina ne smije zauzimati više od 60% poljoprivrednih površina, a dvije glavne kulture zajedno/ dvije glavne poljoprivredne površine ne smiju zauzimati više od 95% poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.
Više od 30hanajmanje četiri različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture / glavna poljoprivredna površina ne smije zauzimati više od 60% poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno/ tri glavne poljoprivredne površine ne smiju zauzimati više od 90% poljoprivrednih površina.

• Korisnici su obvezni voditi evidenciju prema propisanom obrascu.

• Površine pod trajnim travnjacima, unutar NATURA 2000 područja ne smiju se preoravati, odnosno prenamijeniti (GAEC 9). Ako se isti prenamijene ili pooru moraju se vratiti u prvobitno stanje do zadnjeg dana za zaprimanje jedinstvenog zahtjeva u slijedećoj godini.

• Na nacionalnoj razini omjer površina trajnih travnjaka prema ukupnoj prijavljenoj poljoprivrednoj površini iz referentne godine (2015.) ne smije se smanjiti za više od 5% (GAEC 1).

31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

Objedinjuje pašarenje na kategorijama:

• Pašnjaka

• Krških pašnjaka

Doprinos

• Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama

• Zaštita biološke raznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza

Obveze korisnika :

• Održavanje pašnjaka, krških pašnjaka obaveznom ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu, s 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
• Provođenje obavezne ispaše u razdoblju do 1. listopada tekuće godine.
• Ako korisnik provodi košnju, ona treba biti obavljena do 30. lipnja tekuće godine. Za poljoprivredne površine koje su definirane kao gorsko planinsko područje košnja treba biti obavljena do 31. srpnja.
• Izrada godišnjeg plana pašarenja za svaku ARKOD parcelu pašnjaka i krških pašnjaka u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika.
• Vođenje evidencije o provedbi svih aktivnosti na pojedinim kategorijama (pašnjaci, krški pašnjaci) prema propisanom obrascu.

• Evidenciju korisnik dostavlja Agenciji za plaćanja najkasnije do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
• Zasijavanje pašnjaka i krških pašnjaka nije dozvoljeno.
• Zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja.
• Zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja.
• Zabranjeni su hidromelioracijski zahvati

• Potpora za pašarenje ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru pašnjaka i dodjeljuje se kao nadoknada dodatnih troškova i gubitka prihoda, koji su rezultat preuzetih obveza.
• Prijedlog uključuje potpore za pašarenje na:
• pašnjacima u iznosu od 885,00 kn/ha
• krškim pašnjacima u iznosu od 750,00 kn/ha.

31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

• Intervencija predstavlja prošireni oblik dosadašnje zelene prakse koja se odnosi na održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5% oraničnih površina (izuzev nasada pod kulturama kratkih ophodnji) na gospodarstvima većim od 15 ha).

• Intervencija uključuje sva gospodarstva, bez obzira na veličinu njihove poljoprivredne površine, a korisnici su obvezni na minimalno 10% ukupnih poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine.

• Razlikuje se od dosadašnje zelene prakse po tome što isključuje ekološki značajne površine na ugaru, postrne usjeve te zelene pokrove.

Korisnik preuzima godišnju obvezu osiguravajući na minimalno 10% svojih poljoprivrednih površina postojanje sljedećih ekološko značajnih površina:

  1. Obilježja krajobraza
  2. Rubni pojasevi uz vodotoke (minimalne širine 5 m)
  3. Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje
  4. Površine pod kulturama kratkih ophodnji
  5. Kulture koje fiksiraju dušik

• Suhozidi
• Živice ili pojasevi drvenastih kultura najveće širine 2 m unutar parcele ili 4 m na granici parcele i najmanje dužine 10 m.

• Pojedinačno stablo promjera krošnje od najmanje 4 m, minimalne visine 2 m te se pod istim obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost.

• Drvored: stabla s promjerom krošnje od najmanje 4 m, a prostor između krošnji ne prelazi 5 m te se pod istim obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost.

• Šumarak: stabla spojena krošnjama koja se preklapaju, ukupne površine od 100 m² do 2000 m²
• Jezerce/bara ukupne površine do 1000 m²
• Jarak do 2 m širine uključujući zemljane otvorene vodotoke za navodnjavanje ili odvodnju
• Tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele, te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine, koji je evidentiran u ARKOD sustavu na parceli kao vanjski suhozid, minimalne dužine 30 metara. Korisnici kontroliraju tijelo suhozida minimalno dva puta godišnje, najkasnije do 1. listopada tekuće godine. Održavanje suhozida provodi se koristeći tradicionalne materijale i način izrade, bez korištenja veziva prilikom slaganja kamena. Vegetacija koja prorasta tijelo suhozida mora se uklanjati ručno, bez primjene herbicida.

• Intervencija doprinosi zaštiti bioraznolikosti, očuvanju staništa i mozaičnosti krajobraza uz dodatno poboljšanje usluga poljoprivrednog ekosustava.
• Intervencija nadilazi obveze uvjetovanosti koje propisuju:
• GAEC 4 Uspostava graničnih pojaseva duž vodotokova,
• GAEC 8 čije su sastavnice: Minimalni udio obradivog zemljišta na razini poljoprivrednoga gospodarstva namijenjen neproduktivnim površinama i obilježjima, Očuvanje obilježja krajobraza, Zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića te
uklanjanje invazivnih biljnih vrsta.

Potpora ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se kao dodatno plaćanje uz osnovnu potporu dohotku.

31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

• Intervencija ima za cilj povećati sadržaj humusa smanjenjem uporabe sintetskih mineralnih gnojiva čime se ujedno postiže poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla.
• Intervencija nadilazi obveze koje propisuje Prema SMR 2 zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.
• Korisnici na oraničnim površinama primjenjuju vlastiti stajski gnoj i/ili stajski gnoj nabavljen sa stočarskih farmi.

• Posjedovati analizu tla za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj.
• Posjedovati analizu stajskog gnoja na sadržaj suhe tvari, sadržaj organske tvari, reakciju (pH) i sadržaj hranjiva (ukupni dušik, fosfor i kalij).
• U skladu sa analizom tla i analizom stajskog gnoja izraditi i provoditi plan gnojidbe i plan plodoreda
• Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva, njihova ravnomjerna raspodjela sa što manjim gubicima.
• Voditi evidenciju o primjeni stajskog gnoja za sve ARKOD parcele na kojima je u kalendarskoj godini primijenjen stajski gnoj.
• Gnojidba stajskim gnojem unutar intervencije treba biti u skladu s potrebama kulture, temeljena na provedenoj analizi tla od strane ovlaštenog laboratorija te izrađena uz pomoć individualnog savjetovanja od strane predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

• Potpora ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se kao nadoknada dodatnih troškova i gubitka prihoda, koji su rezultat preuzetih obveza.

31.05. Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina

• Intervencija obuhvaća uzgoj leguminoza u udjelu od minimalno 20% svih poljoprivrednih površina gospodarstva.
• U izračun udjela leguminoza na poljoprivrednim površinama mogu se uključiti sve vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta u skladu s Prilogom I Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ br. 54/19, 126/19 i 147/20).
• Moguće su i konsocijacije leguminoza i vrsta poljoprivrednih kultura iz ostalih biljnih porodica na oranicama ili višegodišnjim nasadima.

Prihvatljivost

• Unutar intervencije prihvatljive su zrnate i krmne leguminoze.
• Leguminoze se mogu uzgajati kao glavni usjev, međuusjev ili podusjev, odnosno unutar konsocijacija.
• Leguminoze se mogu sijati samostalno i kao smjesa (DTS ili TDS) s jednom ili više drugih kultura na način da leguminoza prevladava na oraničnoj površini.
• Soja prihvatljiva za ovu intervenciju mora zadovoljiti uvjet da je proizvedena od certificiranog sjemena koje nije GMO u količini od najmanje 80 kilograma po hektaru prijavljene površine, o čemu korisnik do 15. listopada tekuće godine Agenciji za plaćanja prilaže račun o sjemenu i certifikat s vreće ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu HAPIH-a.

Doprinos

• Intervencija doprinosi zaštiti prirodnih resursa tla, vode i zraka od onečišćenja, s obzirom da se prilikom uzgoja leguminoza u minimalnom udjelu od 20% značajno smanjuje ili u potpunosti izostavlja uporaba dušičnih gnojiva.

• Uzgoj leguminoza doprinosi i ublažavaju klimatskih promjena, budući izostaje oslobađanje N2O, čiji su značajniji udjeli u ukupnim emisijama stakleničkih plinova, najčešće rezultat primjene dušičnih gnojiva.

• Simbiozni odnosi leguminoza i kvržičnih bakterija tla potiču njegovu biogenost i plodnost. Ona se dalje reflektira na poboljšanje strukture tla. Time su hranjiva u tlima s povoljnim vodozračnim odnosom prisutna u oblicima koji su pristupačni za biljke.

Potencijal

Potpora ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se kao dodatno plaćanje uz osnovnu potporu dohotku.

31.06. Konzervacijska poljoprivreda

• Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa.

• Temelji na jačanju prirodnih bioloških procesa iznad i ispod površine tla. Intervencije poput mehaničke obrade tla svedene su na minimum, a korištenje vanjskih inputa, kao primjerice agrokemikalija i hranjiva organskog i mineralnog podrijetla, primjenjuju se u optimalnim razinama i na način i u količini koja nije u koliziji ili ne ometa biološke procese.

Obveze poljoprivrednika

• Na oraničnim površinama provoditi minimalno dvopoljni plodored na svakoj ARKOD parceli. Postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi, mogu predstavljati sastavnice plodoreda.
• Osigurati potpunu pokrivenost tla poljoprivrednih površina biljnim ostacima ili zelenim pokrovom.
• Održavati poljoprivrednu površinu od korovne vegetacije
• Voditi evidenciju o provedbi svih aktivnosti prema propisanom obrascu, koji je dužan dostavit podružnici APPRRR do 31. prosinca tekuće godine zahtjeva.
• Završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko sheme.

• Intervencija se primjenjuje na svim vrstama korištenja poljoprivrednog zemljišta.
• Uključuje i konsocijacije različitih vrsta (kultura) na poljoprivrednim zemljištu.
• Unutar konsocijacija moguća je:
• (1) interpolacija i /ili
• (2) zajednički uzgoj poljoprivrednih kultura.

Doprinos:

• Konzervacijska poljoprivreda doprinosi održivom razvoju i učinkovitom upravljanju prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak uz istodobno očuvanje okoliša te ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene.

• Primjenom konzervacijskih poljoprivrednih metoda doprinosi se smanjenju erozije, oporavku tla, povećanju organske tvari u tlu uz održavanje postojećih zaliha ugljika, smanjenju emisija stakleničkih plinova te regulaciji pojave korova.

Potpora ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se kao dodatno plaćanje uz osnovnu potporu dohotku.

31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

Obveze intervencije Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti uključuju regije:

• Kontinentalna regija
• Brdsko-planinska regija
• Mediteranska regija

Doprinos

• Zaštita biološke raznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza
• Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama

• Minimalno 50% površine travnjaka mora se nalaziti na području popisa JLS na kojima se nalaze TVPV kako bi travnjak u ARKOD sustavu bio označen kao TVPV.

• Ispaša se provodi u rano proljeće ili jesen.

• završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko – sheme
• zabranjena je upotreba mineralnog gnojiva ili stajskog gnoja
• zabranjena je upotreba sredstava za zaštitu bilja
• zabranjeno je zasijavanje travnjaka
• zabranjeni su hidromelioracijski zahvati
• ako se travnjak održava košnjom, košnja je dozvoljena isključivo ručnim ili strižnim kosilicama

• ako se travnjak održava košnjom, ovisno o regiji, dozvoljena je najviše jedna košnja u skladu sa sljedećim terminima:
Kontinentalna nizinska regija: od 1. kolovoza do 15. rujna Brdsko-planinska regija: od 20. srpnja do 15. rujna Mediteranska regija: od 15. srpnja do 15. rujna
• ako se travnjak održava košnjom ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, dozvoljeno je najmanje 0,3 a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara
• ako se travnjak održava napasivanjem stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, dozvoljeno je najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara

• ako se travnjak održava napasivanjem, potrebno je ručno odstranjivati nadzemni drvenasti dio pojedinačnih biljaka Amorpha fruticosa (čivitnjača), a u slučaju gustog sklopa biljaka Asclepias syriaca L. (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak), Xanthium strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.L. (obalna dikica) dozvoljeno je njihovo mehaničko uklanjanje (ručnim alatima ili strojno – strižnim kosilicama, rotacijskim kosilicama i/ili malčiranjem) najkasnije do 1. kolovoza
• voditi evidenciju o provođenju intervencije
• evidencija se dostavlja na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 31. prosinca tekuće godine zahtjeva.

Oblik potpore

• Potpora ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se kao nadoknada dodatnih troškova i gubitka prihoda, koji su rezultat preuzetih obveza.

• Za TVPV postoje izrađene kalkulacije, prema kojima je određen prijedlog potpora za pojedine regije:

• Kontinentalna nizinska regija: 361,00 EUR/ha
• Brdsko planinska regija: 255,00 EUR/ha
• Mediteranska regija: 113,00 EUR/ha

Moguće kombiniranje eko shema i ekološkog uzgoja

Na oraničnim površinama u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura)
• Konzervacijska poljoprivreda
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na površinama pod višegodišnjim nasadima u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura)
• Konzervacijska poljoprivreda
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na pašnjacima pod ekološkim uzgojem korisnici mogu koristiti slijedeće eko sheme:
• Jednu od slijedećih eko shema za pašnjake (pašarenje na pašnjacima ili očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti)
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

Na gospodarstvu koje ima različite vrste uporabe zemljišta može koristiti slijedeće eko sheme:
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
• Konzervacijska poljoprivreda (oranice i višegodišnji nasadi)
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina

www.poljoprivreda.gov.hr i Ruralnirazvoj.hr

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica zaštićena je reCAPTCHAom i Googleovom Policom Privatnosti i primjenjuju se Uvjeti pružanja usluge