Iako državne institucije i inspekcije nadležne za kontrolu soje nisu utvrdile nijedan slučaj GM proizvoda, kasnija kontrola izvoza potvrdila je da je dio soje proizveden u Hrvatskoj od GM sjemena. Zbog ovih nezakonitih radnji nije pokrenut niti jedan istražni postupak i nitko nije odgovarao.
Ovo su najznačajniji naglasci s okruglog stola Zbora agrarnih novinara HND-a pod nazivom “GMO u Hrvatskoj – tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti?”.

 Od 2015. godine će se prilikom otkupa vršiti ispitivanje uzoraka na GMO


Kako neslužbeno doznajemo, od 2015. godine većina otkupljivača će kontrolirati uzorke soje na otkupnim mjestima, na način da će se svaki uzorak testirati tako što će se soja samljeti, namočiti s vodom, te će se testirati trakicom koja će prikazati reakciju na sjeme koje je genetski modificirano. Soja u kojoj se otkrije pozitivan uzorak na GMO ne smije biti otkupljena i otkup takve soje treba biti zabranjen. Testiranje svakog uzorka traje oko 20-ak minuta, pa se pretpostavlja da će prilikom zaprimanja robe u otkupne centre stvoriti velike gužve i dugi redovi čekanja.

– Pri kontroli zrna soje namijenjenog izvozu 2013. godine utvrdili smo da je 12 posto soje proizvedene u Hrvatskoj GMO pozitivno, od čega je 7 posto uzoraka imalo više od dopuštenih 0,9 posto GMO-a. U ovoj godini nadzor nad 4000 uzoraka pokazao je 6,5 posto soje pozitivne na GMO – rekao je Delonga, pozvavši nadležne na još veću kontrolu proizvodnje, ali i uvoza soje i sojine sačme koja se obavlja preko luka Zadar, Split, Rijeka i Kopar.
Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu u Osijeku spomenula je da je, prema njihovu istraživanju, GM hrana tek na šestome mjestu zabrinutosti potrošača.
To je posebno uzrujalo Valerija Vrčeka, člana Vladina vijeća za GMO, koji je rekao da su i oni od sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja dobili podatak da je 10 posto od 108 uzoraka hrane uzetih na graničnim prijelazima pozitivno na GMO.
– Koliko vidim, ovdje je riječ o institucionalnom kaosu u kojem državne institucije doznaju informacije od medija, a trebalo bi biti obratno. Na prisutnost GM usjeva u Hrvatskoj upućuje i analiza herbicida glifosata u urinu Europljana. Glifosat je kemijski satelit svih GM usjeva, a u uzorcima iz Hrvatske prisutan je u 40 posto, tek četiri posto manje od razine EU – rekao je Vrček.

 

Masovni pokus

Potom se u raspravu uključio i Marijan Jošt, genetičar i oplemenjivač bilja, naš najpoznatiji javni protivnik GM usjeva. On je govorio o posljedicama sijanja GM usjeva za hrvatske poljoprivrednike.
– Hrvati ne bi trebali otkrivati toplu vodu. Sve što se nama može dogoditi već se dogodilo nekome drugom. Pogledajte primjer Argentine čije su vlasti prije 15 godine dozvolile da sudjeluju u masovnom pokusu proizvodnje genetski modificirane hrane. Oni danas bilježe stravične posljedice na svom stanovništvu. Postotak raka skočio je 400 posto, neplodnost je u velikom porastu, a rađanje bolesne djece gotovo je uobičajeno – istaknuo je Jošt.

Zabranom herbicida Gilfosat može se zaustaviti ilegalna proizvodnja

Riječi Marijana Jošta građani i predstavnici civilnih udruga okupljeni na okruglom stolu često su pozdravljali pljeskom. Govoreći o opasnostima GM usjeva, Jošt je upozorio kako je i sijanje ovih usjeva u Brazilu počelo sa sličnom akcijom sijanja u pograničnim područjima.
– Kao što vidimo, i kod nas je mutna situacija u kojoj se dosta toga ne zna. To najviše odgovara Monsantu i kompanijama koje prodaju takvo sjeme. Kada bi naše vlasti ustinu željeli zabraniti sijanje GM usjeva, trebale bi samo zabraniti upotrebu herbicida glifosata bez kojeg ti usjevi ne mogu uspjeti. Ova Vlada nije zainteresirana za temu koja zanima građane, a mene bi zanimalo što o njoj misle predsjednički kandidati – rekao je Jošt.