cobankovic

Vlada kreće u pripremu proračuna za 2010. s namjerom da zadrži osnovne vrijednosti do kojih je došla u tri rebalansa. Više ne bi bilo smanjivanja plaća ili mirovina, ali glavni prostor za uštede vidi se u širokom spektru poticaja, od poljoprivrede i industrijskih gubitaša do ostalih poreznih olakšica, otkrio nam je jedan od sudionika sastanka premijerke J. Kosor s čelnicima državne uprave u Ministarstvu financija.
Proračun će i dalje biti restriktivan, ali štednja bi se prebacila na skupine ili prava koja su do sad pošteđeni: seljake, gubitaše, pa i olakšice koje postoje na području državne skrbi ili porezne poticaje. Uštede su potrebne zbog više razloga. Jedan je i taj što je upitno hoće li država moći naći financijere za sve veće minuse u proračunu. Do kraja prvog tromjesečja 2010. država treba osigurati čak 37 milijardi kuna novih kredita da bi pokrila sve svoje potrebe za financiranjem.
Otkazi u državnoj upravi
Od te svote, oko 11 milijardi kn odnosi se na kratkoročne pozajmice domaćim kreditorima koje treba refinancirati u nastavku godine, ali glavni udar očekuje se do kraja ožujka 2010. godine. Vlada će moći reći da je krizi kraj tek kad i ako to uspješno riješi. Tada na naplatu stiže 500 milijuna eura zajma domaćih banaka, 536 milijuna eura inozemnih te oko tri milijarde kuna domaćih obveznica.
Tako velike obveze ne mogu proći bez utjecaja na proračun, koji se i službeno počeo pripremati dolaskom J. Kosor u Ministarstvo. Kad je riječ o rashodima, Vlada ne bi smanjivala osnovicu proračunskih plaća, ali bi podržala reorganizaciju državne uprave koja podrazumijeva i smanjenje zaposlenosti. No, financijaši upozoravaju da se značajnije uštede ne mogu brzo postići. Čak i ako uspije zadržati ukupne rashode na ovogodišnjoj razini (oko 120 milijardi kn), vlada će ih morati sažimati da bi osigurala više novca za otplatu kredita i viših kamata, a od države se traži i sve više pomoći tvrtkama.
Nove rasprave s HSS-om
Otvaranje pitanja poticaja ponovno će dovesti na kušnju odnos HDZ-a s koalicijskim partnerima, prvenstveno HSS-om, koji bi da se rješenje traži u prostoru nove porezne raspodjele i uvođenja poreza na imovinu.
Izvor: Večernji list

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime