Prosječni konzument dnevnih novosti na to će samo odmahnuti rukom i okriviti lijene seljake, koji ništa ne rade nego samo čekaju da skupe državne poticaje. Iako među poljoprivrednicima zasigurno ima i takvih, oni nisu uzrok problema već njegova posljedica. Uzrok problema je politika koja sustavno radi na zatiranju hrvatskog sela.
Taj problem trebao bi, vjeruju u Vladi, barem djelomično riješiti novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. “Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu prošao javnu raspravu te je naišao na dobar prijem kod svih poljoprivrednih proizvođača koji žele da Hrvatska u funkciju stavi oko milijun hektara neobrađene zemlje čime bi se BDP prema prvim procjenama mogao godišnje podići i do sedam milijardi kuna”, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede odgovarajući na napise Indexa.
Javna rasprava usred ljeta, a Zakon samo na internetu
Međutim, da situacija nije baš onakva kakvom je ministar Tihomir Jakovina predstavlja pokazuje reakcija skupine Živo selo, koju čine poljoprivredni stručnjaci Miroslav Kovač, Dragutin Vincek i Miljenko Ernoić, te koordinator i redaktor Branko Salaj.
“Zakonski prijedlog stavljen je na javnu raspravu usred ljeta, a tekst toga vrlo složenog prijedloga o našem strateški najvažnijem proizvodnom resursu bio je dostupan, prije svega korisnicima interneta, samo 40 dana i na četiri javna (uglavnom slabo posjećena) predstavljanja pri čemu je prijedlog bio dostupan samo u skraćenom obliku, dakle bez informacija o nekim ključnim aspektima Zakona. Osim toga, prema službenim najavama Saboru će se predložiti da prijedlog raspravi po hitnom postupku kako bi se on mogao početi primjenjivati već ujesen”, tvrdi skupina “Živo selo” u osvrtu kojeg su nam poslali.
Europa brine za mala seoska gospodarstva, a što radi Hrvatska?
Aktualna vladajuća garnitura, baš kao ni njeni prethodnici, nemaju hrabrosti uloviti se u koštac sa središnjim problemom hrvatske poljoprivrede. A problem je, smatra “Živo selo”, vrlo jednostavan: forsiraju se veliki industrijski proizvođači poput Ivice Todorića, odnosno njegovog Agrokora, a na štetu obiteljskih gospodarstava.
“U Hrvatskoj se pak nitko nije potrudio podsjetiti da su u Europi upravo briga oko takvih malih gospodarstva i njihov organski rast stvorili moćne poljoprivrede koje zemljama jamče prehrambenu samodostatnost i koje muči – prevelika proizvodnja!”, poručuju iz skupine “Živo selo”, te ističu da industrijska poljoprivreda kao sustav postoji samo u Amerikama, i to u sasvim drugačijim okolnostima nego u Europi.
U Hrvatskoj se sustavno prešućuje da su obiteljska gospodarstva u cijeloj Zapadnoj Europi bila i ostala potpuno dominantan dio prehrambenog sustava i izvor koji generira rast najsposobnijih. U očima hrvatske birokracije, pa i nemalog dijela politike, ta se gospodarstva, međutim, tretiraju više-manje kao socijalni slučajevi kojima se nameće državno skrbništvo i birokratsko okruženje”, tvrdi skupina “Živo selo”.
Korporacije imaju prednost
Jakovinin prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu prava je slika maćehinskog odnosa države prema hrvatskom seljaku. Država mu daje mogućnost da obrađuje njeno zemljište, ali samo ako baš mora. Prednost pri otkupu ili zakupu ipak će imati velike korporacije. Koje su kroz zadnjih desetak godina ionako već dobile 29 posto najatraktivnijeg zemljišta u vlasništvu države.
“To je u čistoj suprotnosti sa situacijom u Zapadnoj Europi gdje niz zemalja čak načelno zabranjuje korporativnu kupovinu zemlje osim u sasvim iznimnim slučajevima (npr. Švedska, Švicarska). To je potpuno prešućeno u diskusijama oko naše prilagodbe europskim uvjetima”, oslikava skupina “Živo selo” koliko se vlast zapravo drži europskih standarda kojih su joj puna usta.
A čak i ako se “mali čovjek” uspije nekako dokopati zemljišta kojeg država “stavlja u funkciju”, opet je u neravnopravnom položaju naspram korporacije što se tiče upravljanja zemljom.
“Tako se npr. predviđa da pravne osobe koje zakupe državno zemljište imaju puno pravo raspolaganja zakupom i njegovim prijenosom na svoje pravne kćeri. Obiteljsko gospodarstvo je naprotiv spriječeno u slučaju dugotrajnije bolesti dati zemljište u podzakup a sâm zakup može prenijeti samo na nasljednika prvog nasljednog reda a ne npr. i drugu rodbinu ili pomoćno osoblje, ma koliko oni bili kvalificirani. Nije, dakle, riječ o zaštiti racionalnosti proizvodnje nego o načelno negativnom stajalištu prema cijeloj jednoj kategoriji zakupnika”, objašnjavaju iz skupine “Živo selo”.
Agencija za poljoprivredno zemljište prijeti da postane novo leglo korupcije
Također, problematična je i činjenica da zakon kojeg Jakovina predlaže provedbu upravljanja zakupa povjerava novom velikom državnom birokratskom aparatu u obliku Agencije za poljoprivredno zemljište. Ta bi agencija trebala administrirati složen zakupni proces i pratiti poštivanje dogovorenih uvjeta.
Ista ta agencija trebala bi imati državni monopol nad procesom kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu! Drugim riječima, agencija bi bila ta koja bi prodavaču sugerirala kupca za njegovo zemljište i nadgledala čitavu transakciju. Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da na ovaj način žele spriječiti rasprodaju zemlje strancima, ali skupina “Živo selo” objašnjava da taj argument ne drži vodu.
Naime, ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji građanima EU nakon sedam godina jamči mogućnost kupovanja poljoprivrednog zemljišta. Također, Vijeće EU ostavlja mogućnost da već nakon tri godine od RH zatraži ukidanje počeka. Uostalom, ističe skupina “Živo selo”, stranci već sad mogu jednostavno zaobići većinu regulativa ako samo osnuju firmu u Hrvatskoj.
“Taj je prijedlog je neprihvatljiv europskoj stečevini na području tržišne utakmice i vrlo vjerojatno neustavan u hrvatskim okvirima, a prijeti da iz Agencije stvori i novo leglo korupcije”, zaključuje skupina “Živo selo”.

Izvor: Index.hr

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime