Na većini lokaliteta diljem Republike Hrvatske krajem mjeseca ožujka i početkom travnja 2020. godine  (u dane: 2., 7., 8. i 9. travnja pa ponovno 15. i 16. travnja) bilježimo niske jutarnje temperature. Najniže jutarnje temperature zabilježene su 2. travnja ovisno o položaju proizvodne parcele od -6 do -9°C. Pošto se u vrijeme najniže zabilježenih temperatura razvijeni klasić kod ozime pšenice nalazio neposredno iznad prvog koljenca bio je dobro zaštićen listovima. Slična situacija je također kod ostalih žitarica. Veće štete nastupile su u godinama kada su zabilježeni kasniji mrazevi (2016. i 2017. godine) u kojima je klas ječma bio obavijen samo listom zastavičarem te je utjecaj niskih temperatura na klas bio veći.

No, većinu poljoprivrednih proizvođača i stručnjaka više zabrinjava utjecaj smanjene količine oborina na ozime ratarske usjeve. Prolaskom kroz polja uljane repice i ozimih žitarica može se primijetiti da su usjevi nižeg habitusa od uobičajenih godina. Poglavito se to može vidjeti na usjevima posijanim izvan optimalnih rokova sjetve, parcelama na kojima je manja opskrbljenost najvažnijim hranivima ili onih koje imaju manji sadržaj organske tvari u tlu. Usjevi ozimih žitarica posijani izvan optimalnih rokova sjetve zbog povišenih temperatura tijekom mjeseca veljače 2020. godine (u usporedbi s višegodišnjim prosjekom mjesec veljača bio je topliji za preko 5°C od višegodišnjeg prosjeka) i pomanjkanja oborina nisu dobro izbusali te nemaju potreban sklop biljaka po m². Na takvim usjevima zasigurno se neće ostvariti visoki prinosi. Tijekom prva četiri mjeseca 2020. godine u usporedbi s višegodišnjim prosjekom bilježimo manjak oborina ovisno o lokalitetu okvirno od 70 mm oborina/m². Svakako valja napomenuti da je tijekom posljednjih petnaestak godina već zabilježeno manje oborina npr. 2007. godine u mjesecu travnju na području Međimurja palo je samo 2 mm oborina/m², dok 2008. godine 24 mm/m² (višegodišnji prosjek oborina za mjesec travanj na području Međimurja iznosi 56,5 mm/m²). Sušne 2008. godine ostvaren je prosjek prinosa proizvodnog pokusa pšenice od 6.500 kg/ha. Visina ostvarenog prinosa žitarica ovisiti će o količinama i rasporedu oborina u narednom periodu.

Pošto se ozimi ječam nalazi u fazi pred klasanje, dok se klasanje ozime pšenice može očekivati u prvoj dekadi mjeseca svibnja, za ublažavanje posljedica suše i izgradnje zrna žitarica preporuka je korištenje folijarnih pripravaka na bazi aminokiselina i onih koji sadrže kalij jer ovaj element utječe na vodni režim biljaka.

Savjetodavna.hr

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime