Soja pripada porodici Fabaceae ili Leguminosae (lepirnjače), rodu Glycine L. Vrsta Gliycine hispida. Podvrste, subspeciesi: poludivlja soja, ssp. Gracilis, indijska soja, ssp. Indica, kineska soja, ssp. Chinensis, korejska soja, ssp. Korejensis, mandžurska soja, ssp. Manchurica, slavenska soja, ssp. slavonica. Kod soje postoji veliki broj sorti, a njihova klasifikacija izvedena je na različite načine i to:

  • po boji i obliku sjemena, boji i obliku pupka, stupnju maljavosti biljaka, boji dlačica;
  • po svrsi uzgoja: 1. Za proizvodnju zrna; 2. Za proizvodnju zelene mase; 3. Kombinirane sorte;
  • po dužini vegetacije (najvažnija klasifikacija): 000 – jako izrazito rane sorte – manje od 80 dana; 00 – izrazito rane sorte – 80 dana; 0 – vrlo rane sorte – 90 dana; I – rane sorte – 100 dana; II – srednje rane sorte – 110 dana; III – rane srednje sorte – 120 dana; IV – kasne srednje sorte – 130 dana; V – srednje kasne sorte – 140 dana; VI – kasne sorte – 150 dana; VII – vrlo kasne sorte – 160 dana; VIII – izrazito kasne sorte – 170 dana; Primjećuje se da između skupina postoji interval od 10 dana. Za naše uvjete zanimljive su sorte od 0 – III skupine. Sorte 00-skupine zanimljive su za jako kasnu sjetvu i eventualno postrnu sjetvu u našim uvjetima.

Svjetske i domaće kolekcije sorata soje
Kod soje, više nego kod drugih ratarskih kultura, vrijedi pravilo da su vlastite sorte, odnosno sorte stvorene na određenom području i najbolje sorte. Za visoku i rentabilnu proizvodnju potrebno je prvenstveno se osloniti na domaće sorte.

UNA – rana sorta (0). Visina biljaka 90-110 cm, ljubičastog cvijeta i žutog zrna. Sadržaj bjelančevina u zrnu je 40%, a ulja 20-22%. Otporna je na polijeganje i zadovojavajuće otpornosti na bolesti. Bolje rezultate daje na zapadnom području Hrvatske. Sjetva je do kraja travnja. Sklop je oko 600.000 klijavih zrna/ha.
KAJA – rana sorta (0). Visina biljaka 95 cm, ljubičastog cvijeta i žutog zrna. Sadržaj bjelančevina u zrnu je 40%, a ulja 23%. Pogodna je za postrnu sjetvu, a bolje rezultate daje na istočnom području Hrvatske. Optimalni rokovi sjetve su krajem travnja i početkom svibnja. Optimalni sklop je 600.000 klijavih zrna/ha.
IVA – rana sorta (0). Visina biljaka 100-115 cm, ljubičastog cvijeta i žutog zrna. Sadržaj bjelančevina u zrnu je 40-42%, a ulja 19-21%. Pogodna je za za postrnu sjetvu, a bolje rezultate daje na zapadnom području Hrvatske. Optimalni rokovi sjetve do kraja travnja. Optimalni sklop je 600.000 klijavih zrna/ha.
NADA – rana sorta (0). Visina biljaka 95-115 cm, ljubičastog cvijeta i žutog zrna. Sadržaj bjelančevina u zrnu je oko 42%, a ulja 20%. Otporna na polijeganje i glavne bolesti. Dobro podnosi uzgoj na težim tlima. Optimalni rokovi sjetve do kraja travnja, a podnosi sklop do 600.000 klijavih zrna/ha.
KUNA – rana sorta (0). Visina biljaka 90-100 cm, ljubičastog cvijeta. Sadržaj bjelančevina u zrnu je 41%, a ulja 22%. Pogodna je za sva područja uzgoja te za postrnu sjetvu, a bolje rezultate daje na istočnom području Hrvatske. Optimalni rokovi sjetve su krajem travnja. Optimalni sklop je 600.000 klijavih zrna/ha.

Od ostalih sorata, zastupljenih u strukturi sjetve ističu se: iz grupe 00 – Sabina, Vera i Boly; 0 – Hrvatica; 0-I – Sava, Ilova, Anica, Podravka, Ika; I – Lika, Tisa, Drina, Zagrebčanka;

Od stranih sorata bila je veoma raširena Aura, a u posljednje vrijeme šire se sorte Vera i Boly-44. Sorta Sabina priznata je samo za postrnu sjetvu, međutim u posljednje vrijeme sije se u zapadnom dijelu Hrvatske i u redovnoj sjetvi na međuredni razmak od 24 cm. Sorte soje Poljoprivrednog instituta Osijek koje se nalaze ili se tek uvode u proizvodnju, ukazuje da su novije sorte soje Ika, Podravka 95 i Anica visokog i stabilnog uroda te kakvoće zrna.

Agroekološki uvjeti
Tlo – najbolje uspjeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima bogatim humusom (pH 7), dobrih vodozračnih svojstava, a na kojima se ne stvara pokorica. Uspjeva i na tlima slabije kvalitete ako ima dovoljno vode tjekom vegetacije. Za soju je osim plodnosti vrlo važna uređenost tla na kome se uzgaja.

Klima – ima gotovo iste zahtjeve prema klimi kao i kukuruz. Može izdržati kratko razdoblje suše ako su biljke dobro razvijene. Soja uspjeva u uvjetima tropske, suptropske, umjerene i kontinentalne klime, što omogućava veliki broj sorata različitih grupa zriobe.

Svjetlo – biljka je kratkog dana. Cvjetanje počinje oko 30 dana iza nicanja, ako je dužina dana kratka. Većini sorata soje potrebno je prema novijim istraživanima od 12 do 13 sati mraka dnevno. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu.

Vlaga – u fazi klijanja sjeme soje mora apsorbirati vode više od 50% od svoje mase da bi moglo klijati. U procesu klijanja jednako je štetna suvišna voda kao i njen manjak usljed dulje suše. Suša nepovoljno djeluje na kvržične bakterije. Suša u razdoblju nalijevanja zrna uzrokuje maksimalno sniženje uroda zrna. Soja je najosjetljivija prema nedostatku vode u tlu u vrijeme stvaranja mahuna i nalijevanja zrna. Suša u toj fazi može smanjiti urod zrna osjetljivih sorata za 40-60%. Oborine u toj fazi vrlo povoljno djeluju na urod zrna.

Važna je i relativna vlaga zraka koja se također nemože odvojeno promatrati. Izraziti utjecaj na prinos zrna je u fazi cvatnje i nalijevanja zrna, kada bi morala iznositi 70-75%, a ispod 60% djeluje štetno i smanjuje proizvodnju. Soja bliže rijeka daje bolje rezultate, odnosno veći je % oplodnje. Za soju se smatra da dosta neekonomično postupa s vodom. Bitno je da u lipnju, srpnju i kolovozu količina oborina bude 150-170 mm. Smatra se da se soju može uspješno uzgajti u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600-700 mm, ako im je povoljan raspored tjekom vegetacije. Nedostatak oborina može se djelomično nadoknaditi dobrom agrotehnikom i gnojidbom, te izborom odgovarajućeg tla. Raspored oborina također je povoljniji u zapadnim nego u istočnim područjima.

Toplina – minimalne temperature za klijanje soje su 6-7 °C, dovoljne 12-14 °C, a optimalne 15-25 °C. Kritično razdoblje najvećih potreba za temperaturom su u vrijeme cvatnje i sazrijevanja. Optimalna temperatura u tom razdoblju od 18-22 °C. Soja podnosi proljetni mraz -1 do -2 °C, ali nije dugotrajan. Temperature iznad 25 °C utječu negativno na cvatnju i cvatnja traje kraće ako su temperature između 26 i 31 °C. U rano proljeće soja je osjetljiva na niske temperature. Urod zrna se smanjuje ako su temperature u srpnju i kolovozu iznad prosjeka. Temperature u razdoblju 20-30 dana prije zriobe utječu na konačni sadržaj ulja u zrnu soje više nego temperature u vrijeme ranog ili kasnog razdoblja. Temperatura nije limitirajući činitelji za uzgoj soje u Hrvatskoj.

Agrotehničke mjere
Plodored i predusjev – uzgaja se većinom u skraćenom plodoredu s kukuruzom ili žitaricama. Kao biljka punog vegetacijskog razdoblja ona može zauzeti svako mjesto u plodoredu u kojem dolazi kukuruz. Suncokret kao predusjev je vrlo loš, zbog bolesti sklerocinije treba ga izbjegavati (barem 2-3 godine ne treba uzgajati soju). Soja je u pravilu dobar predusjev za sve ratarske kulture, jer ostavlja u tlu znatne količine dušika (200-300 kg/ha). Loš je predusjev za pšenicu u sušnim godinama.

Obrada tla – oranje na punu dubinu obavlja se krajem ljeta na dubinu od 30-35 cm. Ako je predusjev kukuruz, zbog velike količine biljnih ostataka obrada je dosta otežana. Najbolje je prašenje i duboko oranje, no to je preskupo pa se obrada pojednostavljuje. Proljetno oranje kod soje treba izostaviti. Proljetna ili predsjetvena priprema ima za cilj da se stvori ravan, rastresit površinski sloj tla koji će biti bez korova, dovoljno vlažan i koji će osigurati brzo klijanje i nicanje sjemena. Osobito je važna poravnatost tla, jer neravno tlo otežava sjetvu, a u žetvi dovodi do povećanih gubitaka.

Priprema u proljeće sastoji se od zatvaranja brazde (zimske) s drljačama i priprema sa sjetvospremačima. Ako je tlo zakorovljeno i zbijeno onda se koriste tanjurače.

U poslijednje vrijeme kod nas se uvodi reducirana obrada tla nekih ratarskih kultura, uključujući i soju, na nekim područjima. Obzirom na veliku različitost u tipovima tla razultati s jednog područja nisu primjenjivi na drugo. Sjetva soje bez obrade ili s reduciranom obradom opravdana na dreniranim tlima i tlima lakšeg mehaničkog sastava, visoke plodnosti i uz to da ima dovoljno oborina tijekom vegetacije. Na težim tlima manje plodnosti reducirana je obrada davala slabije rezultate. Osim toga, potrebna je uspješna zaštita od korovnih biljaka i sjetva sorata s visokom otpornošću na bolesti. Pri sjetvi bez obrade treba izabrati sorte s visokom otpornošću na bolesti i visokom kvalitetom zrna s obzirom na sjemenska svojstva klijavost i energiju klijanja.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime