Termini za berbu šljive razlikuju se. Plodovi šljive upotrebljavaju se za potrošnju u svježem stanju i za preradu, pa se prema tome razlikuje vrijeme i način berbe.

Sve rane sorte upotrebljavaju se kao stolno voće, dok se jesenske sorte uglavnom upotrebljavaju za preradu.

Za potrošnju u svježem stanju berba se obavlja nešto prije potpune zrelosti i bere se ručno, s peteljkom, s tim da na kožici ostane neobrisana voštana prevlaka. Pakira se u sanduke, plitke, duboke, kose letvarice i u košarice. Pri temperaturi od -1 do 1°C i relativnoj vlažnosti zraka od 85 % može se čuvati u hladnjači i do četiri mjeseca.

Berba plodova za preradu obavlja se mehanizirano kada su plodovi potpuno zreli, jer plodovi jedino na grani mogu dobiti sve potrebne sadržaje (šećer, mirisne i druge suhe tvari).

U sezoni berača nikada dosta

– Ovaj posao radi se od jutra do poslije podne. Šljive se beru s grana u plastične posude s peteljkom.

Sve voće treba pažljivo brati zbog konzumacije, ali dio uroda odlazi i na preradu. Ubrano se mora voziti i smjestiti u hladnjače voća da bi se duže sačuvalo.

Berba šljiva za proizvodnju rakije

Berba šljive obavlja se po suhom i toplom vremenu kad su potpuno zrele jer tada imaju najviše šećera i samo takve i daju najviše rakije (s bogatom karakterističnom aromom) i najkvalitetnije slatke prerađevine.

Potpuno zreli plodovi imaju lagano smežuranu kožicu oko peteljke, meso im je tamnožute boje i malo smeđe oko koštice. Plod se lako odvaja od peteljke i trešnjom (drmanjem) grana ili cijelog stabla lako otpada s drveta. Travu ispod stabla treba prije trešnje pokositi i pod njega podmetnuti neko platno ili najlon da se lakše, čistije i brže sakupe plodovi. Preporučuje se što manje upotrebljavati motku za trešnju šljiva jer se mlaćenjem grana nanosi šteta stablu i smanjuje mu se rodnost za iduću godinu odbijanjem cvjetnih pupova.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime