Postojeća zakonska regulativa zastarjela budući da se donosila prije dva desetljeća, u doba kada su neki od današnjih internetskih divova bili tek u povojima, a mnogi nisu niti postojali. On upravo digitalne platforme vidi kao ključne; njih je potrebno regulirati kako bi se uhvatili u koštac raznim problemima, poput onih okolišnih.

Zabrinjavajuća je činjenica o dobi naših poljoprivrednika koja je 65 godina ili više, trebamo voditi računa o tome i u strateškom smislu. Želimo zaštititi ruralna područja, milijune OPG-ova koji održavaju na životu ruralne zajednice i osiguravaju radna mjesta. Tu se posebno referiramo na mlade za koje želimo da ostanu u ruralnim područjima. Jednako tako, želimo zadržati što veću proizvodnju visokokvalitetne hrane te stvarati održiviju poljoprivredu.

Digitalne platforme danas su ključne za poslovanje i svakodnevicu te stoga trebamo nova suvremena pravila. One će samo nastaviti rasti i moramo se uhvatiti u koštac s novim stvarnostima. EU planira postati uzor za oblikovanje digitalne ekonomije, ne samo na razini EU-a, već želi da se formira neki standard za digitalne platforme.

Što se mijenja? Ovo su javne platforme koje mijenjaju naš život, a regulira ih zakonodavstvo staro 20 godina. To posljedično utječe na prava potrošača, a Europljani bi legislativu trebali pozdraviti jer se njome čuvaju naša prava kao potrošača.

Uz digitalne usluge i zaštitu potrošača, te zajedničku poljoprivrednu politiku, na dnevnom redu plenarne sjednice od 19. do 23. listopada je i program rada Komisije za 2021. godinu, niz vanjskopolitičkih tema, te pitanje viznog reciprociteta sa Sjedinjenim Državama, zbog činjenice da za četiri EU članice – među kojima je i Hrvatska – još uvijek nije liberaliziran režim. Zbog epidemiološke situacije, plenarna sjednica održat će se na daljinu.

Hrvatska bi tako mogla računati na gotovo pet milijardi eura za sufinanciranje poljoprivrede i ruralnog razvoja. Najviše stope su trebale biti postavljene na 70 posto, a konačni ishod pregovora je utvrđivanje stope od 85 posto za nerazvijene regije.

Poljoprivrednici u Hrvatskoj se često žale na preveliku birokratizaciju u polju europskih projekata i njihova provođenja. Ne treba nam previše zabrana i regulativa, već stvaranje poticajnog okruženja te jednostavniji način podnošenja Zahtjeva.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime