Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja izašao iz javne rasprave sredinom prosinca, a Hajduković upozorava da se u njemu predviđa ograničavanje ili potpuna zabrana sijanja domaćeg sjemena te obveza predaje vlastitog sjemena ovlaštenom dorađivaču i plaćanje dorade takvog sjemena ukoliko bi ga poljoprivrednik želio koristiti.

“Drugim riječima, proizvođači će morati nekome platiti kako bi stekli pravo sijanja vlastitog sjemena. Koliko to logike ime?”.

Tvrdi da ovakav prijedlog mnogima zvuči kao novi, potpuno nepotreban i nepravedan namet, ali i da postoji jako protivljenje prijedlogu zakona među poljoprivrednicima koji su mu se obratili.

Navodi da bi zakon mogao osuditi na propast mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva te da prisiljava proizvođače, ukoliko ne žele plaćati za vlastito sjeme, na kupovinu uvoznog sjemena čime će nestati autohtone domaće sorte povrća.

“Moram Vam skrenuti pažnju na činjenicu da je upravo čuvanje vlastitog sjemena na tavanu, kolokvijalno „tavanuša,“ od trajnog nestajanja spasilo mnoge autohtone sorte uključujući tu vukovarsku lubenicu, trogirsku cvjetaču, istarski ljubičasti luk, šibenski šljivar i neretvanski jabučar”, kaže.

Dodaje i da se na razini Europske unije svi zakoni o sjemenu odnose isključivo na tržište sjemenom, dok su mali poljoprivredni proizvođači koji proizvode sjeme za vlastite potrebe izuzeti iz zakona i svih ostalih ograničenja.

“Hrvatska nema organiziranog ekološkog sjemenarstva pa se postavlja pitanje hoće li uopće biti moguće organizirati ekološku doradu sjemena kakvu nalaže novi zakon. Zakonom ne bi trebalo ograničavati količine koje se sade za vlastite potrebe i prodaju viška tako proizvedene robe i dopustiti ekološko sjemenarstvo bez obvezne dorade sjemena”, smatra Hajduković.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime