Iako je neobvezujući kodeks će biti značajan iskorak u proizvodnji i trženju te kvaliteti poljoprivrednih proizvoda.
Imaju ga sve zemlje EU, a Hrvatska na inicijativu Ministarstva poljoprivrede upravo radi na njemu. Formirano je povjerenstvo za njegovu izradu, a u njemu su predstavnici MPŠ-a, HPK, HGK, HOK-a, Žitozajednice, Savjetodavne službe, velikih sustava poput Agrokora, Žita…, više fakulteta, PZ-ova, udruga, obiteljskih gospodarstava.
O potrebi njegova uvođenja govori se, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić, više godina a njime bi se trebao uskladiti otkup, tržište, kategorizacija kvalitete, cijena ….
Dosad je to bilo propisano Pravilnikom o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta iz 2005., a koji je 2010. tadašnji ministar Čobanković, zbog loše godine, niske otkupne cijene pšenice, nadopisao uvjetima otkupa pa je Pravilnik “postao” Pravilnik o izmjeni Pravilnika…
– Vidljivo je kako je u njega unio odredbe koje se odnose na propisivanje cijena što se kosi sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja te je Žitozajednica 2010. prijavila ministra Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, no bez rezultata. Stoga je i pokrenuta inicijativa da se Kodeksom propišu uvjeti u otkupu žitarica i uljarica budući da se pravno ne bi smjeli ni propisivati. Stoga se ide na uzance ponašanja, u čemu je najsličnija Slovenija i ima dogovorene parametre između dviju strana, a razredi kvalitete stvar su dogovora – kaže Barišić za Glas Slavonije.
Kodeks već od ove jeseni ratara usmjerava hoće li sijati visokokvalitetne sorte s manjim prinosom ili obrnuto.
Od Kodeksa je više obvezujući ugovor koji će proizvođač potpisati s ugovarateljem. Do liste srama i obznane nečijeg imena na njoj doći će se bude li se inzistiralo na lošijem ugovoru od Kodeksa. Seljaci se zauzimaju za austrijski model kodeksa za koji je i Hrvatska poljoprivredna komora.
