ANALIZA – Hrvatski poljoprivrednici upozoravaju da je nedostatak radne snage sada ključni problem u poljoprivredi jer su se do sada drugim mjerama Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede riješila značajna pitanja kao što je osiguranje sredstava za sjetvu, isplata poticaja, osigurane su propusnice za poljoprivrednike, dozvoljen rad neophodnih usluga i dr.

Uz to, svi sudionici u lancu opskrbe hranom okreću se prema poljoprivrednim proizvođačima i osiguravaju otkup poljoprivrednih proizvoda.

Stručnjaci Smartera napravili su analizu i prema dostupnim informacijama došli do podatka da je preko vaučera (Ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi) u 2019. godini radilo 14.190 sezonaca u poljoprivredi, za 1.530 poslodavca.

„S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine. Jedino možemo očekivati povećanje sadnje povrća, uglavnom zbog vlastitih potreba u domaćinstvima. Ponegdje će na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim, ali nikako se ne može govoriti o značajnim promjenama“, zaključak je naše analize.

Prema raspoloživim podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2019. iskorišteno je ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi (vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika). Vrijednosne kupone koristilo je 1.530 poslodavaca.

Ukupno je 14.190 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, što znači da je prosječno sezonski radnik radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi. Tijekom prva tri mjeseca ove godine, iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, a koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4.015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.
Početkom godine donijeta je Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2020. kojom je propisan najniži dnevni iznos neto plaće. Za 2020., nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ona iznosi 93,25 kuna. No, poslodavci isplaćuju sezonskim radnicima više iznose jer za navedeni „nitko neće raditi“.

Svakako moramo imati na umu da osim spomenutih sezonaca koji rade preko vaučera u RH imamo i dosta sezonaca koji su prijavljeni, ali i sezonce koji rade na crno, pa je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći. Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije sezonaca u poljoprivredi – od radnika koji rad s vaučerima, preko sezonaca na određeno i onih koji rade na crno (jer ne žele izgubiti prava), prema našoj procjeni u Hrvatskoj je sigurno preko 50.000 sezonskih radnika.

Stanje tržišta rada i bazena potencijalnih poljoprivrednih sezonaca

U Hrvatskoj je 153.839 nezaposlenih, uz 20.409 novo prijavljenih u ožujku. To znači da je broj nezaposlenih već narastao, samo u ožujku i polovici travnja, za 30.000 osoba. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine i školom za KV i VKV radnike (44.966 ili 31,3 %). U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 4.528 nezaposlenih osoba poljoprivredne struke (različitih zanimanja).

Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na Zavodu za zapošljavanje imamo sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi.

Potražnja za zapošljavanjem radnika iz inozemstva u poljoprivredi iskazana je za kvotu od 2150 radnika, ali prošle godine iskorištena je kvota za samo 109 radnika u poljoprivredi.

Kako će povrće i voće te ratarske kulture svakim danom dolaziti u rod, potreba za radnicima bit će sve veća. Za sada se ne javlja još prevelika potreba za sezonskom radnom snagom. Kako se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, morat će se pronaći način da ih se motivira da se odluče za rad u poljoprivredi.

„HZZ bi mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi. Slično kako je to nedavno napravila Francuska. Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava“, smatramo u SMARTER-u.

Naša analiza je pokazala kako zbog sadašnje situacije s ograničenim kretanjem na tržištu ima dosta onih koji već dugi niz godina idu na sezonski rad u poljoprivredu Njemačke, Austrije, Italije i drugih EU zemalja, koje daju bolju dnevnicu nego što to mogu ponuditi domaći OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke.

Upravo bi iz tog razloga država mogla kao mjeru zadržati pravo naknade s burze (da se ona ne izgubi ako se radi u poljoprivredi), uz mogućnost da nezaposleni u sezoni rada u poljoprivredi dobiju pravednu zaradu.

Posljednjih godina procvjetali su i poslovi takozvanih javnih radova, gdje su nezaposlene angažirale JLS za rad u općinama i gradovima (čišćenje parkova, groblja i slično). Budući da će i proračuni općina i gradova sada biti drastično srezani, ostaje na raspolaganju i ova radna snaga.

Smatramo kako bi mudar potez države bio i angažiranje nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom da rade na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje – kako bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa (otkupni centri).

Rad u poljoprivredi je vrijedan – poslodavci trebaju cijeniti sezonce

Veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci koji radnicima moraju zajamčiti rad na temelju ugovora i poštivanje svih ugovorenih uvjeta. Osigurati im potrebnu zaštitnu opremu kao i za sve druge radnike koji rade u industriji ili u trgovini.
„Rad u poljoprivredi je vrijedan i koristan iako nije lak jer zahtijeva naporan angažman. Zato bi trebali bi izuzetno cijeniti svaki rad koji nam omogućuje kvalitetnu i svježu hranu na našim stolovima. Ova kriza prilika je za zaokret u poljoprivredi i promjenu poslovnog modela koji trebamo znati iskoristiti“, zaključak je stručnjaka SMARTER-a.

Seebiz