Obveza dostave i izrade gospodarskih programa, elektronička provedba javnih natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta, novi sustavi bodovanja za zakup poljoprivrednog zemljišta… samo su neke od odrednica konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Vlada uputila na drugo saborsko čitanje. Manje birokracije Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da su ciljevi navedenih izmjena i dopuna smanjenje postojećih administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Za ostvarivanje prava prvenstva u natječaju za zakup uvodi se bodovanje. Veći broj bodova mogu ostvariti ponuditelji koji su dosad uredno ispunjavali svoje ugovore te sadnjom trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju višu dodanu vrijednost. Predlaže se i bodovanje domicilnosti, mladosti, ekološke poljoprivrede, pridonošenja zelenim ciljevima kao i spremnosti na udruživanje.
– Novi zakon ne propisuje privremeno korištenje kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a jedinice lokalne samouprave (JLS) dužne su u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove te u istom roku raspisati javni natječaj za zakup ako su već dobile suglasnost na program – ističu iz resornog ministarstva. Maksimalna površina za zakup u prijedlogu ne utvrđuje se kao obveza programa raspolaganja, nego se ostavlja kao mogućnost JLS-a, s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje su predmet natječaja. Ratari gubitnici Aktualnim zakonom iz 2018. raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prepušteno je JLS-ima, no ta se priča nije pokazala učinkovitom, objavljeno je tek 118 natječaja. Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže da nije baš zadovoljan. Iako su zbog toga “ratovali” s resornim ministarstvom, postojeći posjednici poljoprivrednog zemljišta “u zadnjoj su sekundi izgubili pet bodova kod prijava na natječaje, a pravni subjekti po pitanju domicilnosti dobili dodatna tri boda, zbog čega bi najpogođeniji mogli biti ratari”, rekao je Brlošić.
