Država je darovala sagrađene čestice. Drugim korakom darovanja Punitovci stambenim zbrinjavanjem žele dovesti ljude u naselje Krndija – Nakon što su zimus dobili vlasničke listove od Općine Punitovci i kada su Krndijaši napokon postali vlasnici približno 30 sagrađenih čestica i nekretnina u kojima su živjeli desetljećima, a njihova Krndija od tada više nije jedino državno selo, pred tim mjestom s pedesetak stanovnika svojevrsna je druga faza revitalizacije.Jer, nakon što je država vlasništvo nad sagrađenim česticama u selu prenijela na lokalnu samoupravu, a ona na Krndijaše, pred Općinom Punitovci novi je zadatak – dovesti novi život, ljude u selo, mlade obitelji, a pritom misli na mnoštvo potencijalnih “numera” koje pružaju krndijaške širine. Za sve željne mirnog života, podalje od gradske gužve i buke, a ipak dovoljno blizu grada, odnosno četirima gradovima – Đakovo, Osijek, Našice i Valpovo, od Krndije su 20-ak minuta vožnje, ovo može biti prilika za ozbiljno razmišljanje gdje saviti gnijezdo.

Stambeno zbrinjavanje– Sljedeći je zadatak pokušati dovesti našu mladost, ljude u Krndiju, napraviti kvalitetan program stambenog zbrinjavanja, tako da bismo davali subvencije za svaki “plac” na kojemu bi se gradile kuće. Npr., mladoj obitelji što želi graditi kuću u Krndiji prodajemo “plac”, za primjerice 5000 ili 10.000 kuna, pod uvjetom da napravi kuću, useli se u nju i tu zasnuje život s obitelji. Nakon toga vraća mu se uloženo u kupnju “placa” – kaže načelnica Jasna Matković. Bili bi naznačeni i rokovi.

– Vidjet ćemo kakva će biti zainteresiranost za to, sada ima interesa kod onih koji su živjeli u Krndiji prije progona folksdojčera, kao i potomaka. Dosta njih u rodnoj Krndiji žele sagraditi kuću za odmor, i tako imati mjesto gdje će dolaziti. Ovom fazom želimo vratiti dio prijašnjeg sjaja Krndije – dodaje Matković. Pritom misli na Krndiju do kraja Drugog svjetskog rata, kada je to bilo napredno selo na sjecištu putova, okruženo najboljom zemljom u Đakovštini, s 2000 stanovnika, s više od deset ulica, kinom, velikim mjesnim domom, brojnim radnjama, obrtima i dr. U središtu sela bila je veličinom druga crkva u Đakovštini. Partizanske vlasti krajem rata vrše progon njemačkog stanovništva, selo pretvaraju u logor za folksdojčere, a crkvu granatiraju. Selo je kolonizirano, zemlja dodijeljena poljoprivrednom poduzeću, a crkva je služila za skladištenje, u njoj se držalo i umjetno gnojivo. Zahvaljujući bivšim mještanima, ponajviše Lee Peku, koji je prognan iz Potnjana, no rado je kao dječak dolazio u Krndiju, crkva je početkom 2000-ih obnovljena.

Prenamjena- Ima još čestica koje nismo dobili, a bile su na procjeni. Nama je u prvoj fazi najvažnije bilo da dobijemo sagrađene čestice te da ih potom vlasnički proslijedimo Krndijašima. Ovo sada drugi je dio potraživanja – dodaje Matković te za četvrtak najavljuje novi krug razgovora o tome u Zagrebu.

Jer, prema procjembenom elaboratu, rađenom i četiri puta korigiranom prilikom prenošenja vlasništva s države na Općinu, a onda na seljane, selo – građevinsko područje i rezervirano građevinsko područje – kaže pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Punitovci Nikola Milanović – procijenjeni su na 8,3 milijuna kuna.

– To je vrijednost darovanja, tu je sve. Riječ je o površini od 30-ak hektara. Mi smo u elaboratu obuhvatili i ono što nije u građevinskoj zoni, nego je rezervirano građevinsko područje, opet je na neki način numeracija prisutna. U prvoj fazi dio iz elaborata nam je darovan, dio nije. Cijelo područje, i građevinsko i rezervirano građevinsko, ima oko 100 “numera”, sve gledamo kao jednu cjelinu. Danas-sutra “numere” prenamjenom u građevinsko područje, a potom gradnjom kuća, stambenim zbrinjavanjem, mogu dovesti novi život u Krndiju – kaže Milanović.

U tijeku je izrada trećih. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Punitovci, i time se očekuje da će se izvršiti prenamjena iz rezerviranog građevinskog područja u građevinsko područje, a pritom se ponajprije misli na ono u Krndiji.

Glas Slavonije

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime