Prosječna je površina OPG-a 2018. u Hrvatskoj iznosila 7,2 ha u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha. U okrupnjavanje zemljišta trebalo bi izdvojiti mnogo više novca, što bi privuklo ulagače, drže u HPK.

Okrupnjavanje katastarskih čestica u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti te stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta samo su neki od ključnih prijedloga novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji se u srijedu našao u prvom saborskom čitanju. Postojeći zakon, koji je na snazi od 2015., nikad nije zaživio na terenu. Posljednja ozbiljna komasacija provedena je prije 30-ak godina pa Vlada predlaže novi, učinkovitiji, u svrhu jačeg razvoja i unapređenja ruralnih prostora i hrvatske poljoprivrede.

Cilj je osigurati preduvjete za provedbu komasacije 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta do sredine 2026. Osim okrupnjavanja za potrebe moderne poljoprivredne proizvodnje, stvaranja preduvjeta za izgradnju mreže poljskih puteva i kanala, uspostavit će se i 90 postaja za monitoring stanja poljoprivrednog zemljišta kako bi se provelo održivo gospodarenje i zaštita tla. – Svjesni smo poteškoća s kojima ćemo se suočiti u postupku komasacije, kao što je, primjerice, rješavanje pitanja imovinskopravnih odnosa pa Ministarstvo poljoprivrede surađuje i s ostalim resorima, posebice Ministarstvom pravosuđa i uprave i Državnom geodetskom upravom, a ukupna površina predložena za komasaciju iznosi 46 tisuća hektara.

Prema podacima stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u 2018. je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 ha površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha. Najveće prosječne parcele su u Osječko-baranjskoj županiji (2,5 ha), Vukovarsko-srijemskoj (2,1) te Virovitičko-podravskoj (1,5 ha). Najmanji prosjek imaju Dubrovačko-neretvanska (0,2 ha) i Krapinsko-zagorska (0,3 ha).

Kazne do 50.000 kn

Prijedlogom zakona komasacija bi se trebala provoditi tako da se sudioniku komasacije za njegovo zemljište uneseno u komasacijsku gromadu dodjeljuje novo jednake vrijednosti i u što manjem broju katastarskih čestica uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe, zajedničke potrebe naselja i sudionika komasacije. Iznimno, vrijednost zemljišta koje mu se dodjeljuje ne može biti manja od 90% ni veća od 120% vrijednosti zemljišta koje je unio u komasacijsku gromadu. Prijedlog zakona predviđa i novčane prekršajne kazne od 15.000 do 50.000 kuna za pravnu osobu koja ometa uvođenje sudionika komasacije u posjed zemljišta koja su im dodijeljena. Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se s 5000 do 12.000 kuna, a fizička od 5000 do 10.000 kuna.

Večernji.hr