Rat u Ukrajini ima ogromne posljedice na globalnu opskrbu žitom. Posebno su pogođene siromašnije zemlje. Oni ovise o uvozu. Gotovo da nema zamjene. A ako je tako, vrlo je skupo. Svjetska banka i FAO strahuju od značajnog porasta gladi.

Svjetska banka strahuje da se brojne zemlje u razvoju suočavaju s velikim problemima s opskrbom pšenicom zbog njihove velike ovisnosti o ukrajinskom i ruskom izvozu pšenice . U nedavnom izvješću, analitičari banke pretpostavljaju da će Gambija, Libanon, Moldavija, Džibuti, Libija, Tunis i Pakistan biti najteže pogođeni prekidom izvoza pšenice iz Ukrajine.

Dvije crnomorske zemlje, Rusija i Ukrajina, opskrbljuju više od 75 posto pšenice koju uvoze neke zemlje središnje Azije, Bliskog istoka i Afrike, kaže Indermit Gill, potpredsjednik za financije i institucije (EFI) Svjetske banke. Te su zemlje posebno osjetljive na poremećaje u proizvodnji ili transportu žitarica i sjemena iz Rusije i Ukrajine, kaže stručnjak Svjetske banke.

U zemljama s nižim dohotkom, poremećaji u opskrbi i više cijene također će vjerojatno dovesti do povećane gladi i nesigurnosti hrane, kaže se u analizi. Situacija je pogoršana nizom ekstremnih vremenskih prilika i neuspjeha uroda – kao što su u sjevernoj Africi, Somaliji i Afganistanu.

Opskrbu siromašnijih zemalja uvoznica žitom dodatno je pogoršalo uvođenje ograničenja izvoza pšenice i drugih vrsta žitarica u Rusiji.

Rastuće cijene hrane imaju mnogo veći utjecaj na ljude u zemljama s niskim dohotkom, jer oni troše daleko veći dio svog prihoda na hranu od ljudi u zemljama s višim dohotkom.

Rat u Ukrajini veliki je šok za globalna tržišta roba i odražava važnost obje zemlje za globalna tržišta žitarica. Cijene žitarica i hrane već su bile rekordno visoke, ali će ih rat vjerojatno gurnuti mnogo više, strahuju bankarski stručnjaci. Prema ovoj procjeni, robe koje će vjerojatno biti najviše pogođene su pšenica, kukuruz, jestiva ulja i gnojiva.

Nedavno istraživanje Svjetske banke u 83 zemlje pokazuje da bi značajan broj ljudi mogao ostati bez hrane ili bi trebao drastično smanjiti potrošnju. Između 720 i 811 milijuna ljudi u svijetu već je gladovalo 2020. godine, navodi se u izvješću UN-a o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu. Trenutno traženi podaci potvrđuju značajan porast broja ljudi koji će biti pogođeni akutnom nesigurnošću hrane.

Prema međunarodnim kriterijima, nesigurnost hrane postoji kada je čovjekov život ili egzistencija izravno ugrožen zbog nedostatka hrane. Čini se da je to sada slučaj u mnogim siromašnijim zemljama.