Trenutačno inflatorno ekonomsko okruženje ima mnogo paralela sa 1970-im i 1980-ima, kažu ekonomisti i analitičari. I to desetljeće završilo je za mnoge poljoprivrednike velikim dugovima i operativnim zatvaranjima. U to je vrijeme poljoprivreda u Europi još uvijek bila relativno zatvoren sustav koji je imao malo veze sa svjetskim tržištem. Jedna od paralela sa 1970-ima je poremećena trgovina s Rusijom , kaže za DNT tržišni analitičar Doug Johnson.

Jer: 1980. bio je i embargo na žito protiv tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Čak i sada, globalni lanci opskrbe ponovno se usklađuju kao odgovor na prekid izvoza iz Ukrajine i sankcioniranje trgovinskih veza s Rusijom . Još jedna paralela – veliki računi i vrtoglavi troškovi za poljoprivrednike, potrošače i tvrtke. Rezultat: 1980-ih godina mnogi zajmoprimci u SAD-u bili su visoko zaduženi, posebno u poljoprivredi.

Treća paralela sa 1970-ima je okruženje značajno rastuće kamatne stope. Primjerice, ključna kamatna stopa u SAD-u, takozvana “Fed Funds Rate”, na kojoj banke temelje svoje kamatne stope, bila je 20% od 1979. do 1980. godine. Razlog: visoke kamatne stope bile su namijenjene borbi protiv rastuće inflacije. Sada, nakon što je 15 godina držala kamatne stope blizu nule, američke Federalne rezerve spremne su povećati kamatne stope još šest puta ove godine, potencijalno za više od 0,25% odjednom, ako bude potrebno.

Iako je ECB dosad bio suzdržan, vjerojatno će brzo slijediti Fed. Velika razlika između 1970-ih i danas je u tome što poljoprivrednici imaju puno bolji omjer duga i kapitala , kaže analitičar Johnson. Poljoprivrednici posjeduju više svoje obrađene zemlje , a vrijednost te zemlje i dalje raste.

Eksplodirajući troškovi briše profit
Olaf Zinke Globalne cijene dušičnih gnojiva učetvorostručile su se od početka 2020. Cijene fosfata i dušika su se više nego utrostručile.
U pozadini rastućih troškova i otkupnih cijena na novim najvišim vrijednostima svih vremena, sve više analitičara i ekonomista očekuje značajno smanjenje dobiti za poljoprivrednike u 2022. Mnogi poljoprivrednici traže načine da se nose s neizmjerno rastućim troškovima – poput gnojiva , goriva i hrane – i akutni nositi se s nedostatkom resursa. Iako su cijene žitarica – a time i prihodi – također bile vrlo visoke 2021. i 2022. godine, rastući troškovi inputa sve više smanjuju dobit. Više cijene inputa utječu i na planiranje uzgoja i na tekuću gnojidbu i upravljanje rizikom na farmama.

Gospodarstva i poljoprivrednici diljem svijeta već se bore s iznimno visokom inflacijom , koja je uvelike uzrokovana rastućim cijenama energije , ali i rastom cijena roba i poljoprivrednih proizvoda. Najnoviji FAO indeks cijena hrane iz ožujka pokazuje da su globalne cijene hrane na vrhuncu svih vremena.

Dugotrajno razdoblje nestašice gnojiva i visoke cijene inputa mogli bi imati vrlo negativan utjecaj na poljoprivredne prinose i ponudu. Dok su većim dijelom rasprave dominirale rekordne cijene energije nakon ruske invazije, sada se očekuje da će šok opskrbe gnojivima, pšenicom i drugim žitaricama pogoršati rasprave o globalnoj krizi gladi.

Opskrbni šok s ozbiljnim posljedicama
U studiji Barclays banke, bankarski ekonomisti Fabrice Montagné i Christian Keller otkrili su da bi “veličina i intenzitet trenutnog šoka ponude mogli imati teže posljedice od prethodnih skokova cijena robe jer inflatorni pritisci rastu tako snažno”.

Zbog mehanizacije, industrijalizacije i transporta, proizvodnja hrane i gnojiva sada ima vrlo visoke energetske zahtjeve i također se natječe s drugim industrijama za sirovine: postoji bliska interakcija između proizvodnje biogoriva s energetskim sektorom i s proizvodnjom biljaka za proizvodnju poljoprivredne hrane. Istodobno, slične kemikalije potrebne su za proizvodnju primjerice litij-ionskih baterija koje se koriste u proizvodnji P-gnojiva“, kažu ekonomisti banke.

S obzirom na ionako vrlo skučeno tržište žitarica i uljarica te važnost i Rusije i Ukrajine na tim tržištima, inflacija cijena hrane sve je veći globalni rizik od značajne eskalacije krize”, rekli su ekonomisti banke.