Hrvatska poljoprivreda će u idućem proračunskom razdoblju Europske unije dobiti 181 milijun eura manje iz europskih fondova nego što je to dobila u prethodnom proračunskom razdoblju koje završava krajem ove godine. To pokazuje da premijer Andrej Plenković nije bio posve iskren kada se prošlog tjedna u Saboru hvalio uspješnim pregovorima u Bruxellesu u kojima je Hrvatskoj putem idućeg proračunskog razdoblja Europske unije i putem instrumenta za gospodarski oporavak od koronavirusa dodijeljeno 22 milijarde eura. Od tih 22 milijarde, 12,7 milijardi eura Hrvatska će dobiti putem europskih fondova za iduće proračunsko razdoblje Europske unije. No ono što je prošlo gotovo nezamijećeno jesu brojke koje su namijenjene hrvatskoj poljoprivredi koje je u svom govoru pred saborskim zastupnicima iznio Andrej Plenković: „Što smo mi dodatno i konkretno dobili? Kroz sedmogodišnji proračun imamo 12,7 milijardi eura. Tri omotnice: 7,5 milijardi eura za koheziju, 2,5 milijardi eura za izravna plaćanja u poljoprivredi, dvije milijarde eura za ruralni razvoj. Tome treba pridodati sredstva iz različitih programa i instrumenata Europske unije: za ribarstvo 270 milijuna eura, za unutarnju sigurnost i migracije 250 milijuna eura, tu su još sredstva i za pravednu zelenu tranziciju, istraživanje, zdravstvo, obrazovanje, prometnu i digitalnu infrastrukturu.“

Iako se Plenković u svom govoru hvali da je Hrvatska dobila dodatna sredstva iz europskih fondova, on u dijelu u kojem govori o izravnim plaćanjima u poljoprivredi i sredstvima za ruralni razvoj zapravo je sam sebe demantirao jer brojke odaju potpuno drugačiju sliku kada su u pitanju ova dva fonda koja su ključna za razvoj i konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Prema Plenkovićevim riječima, hrvatska će poljoprivreda za ta dva fonda u idućih sedam godina dobiti ukupno 4,5 milijardi eura, dok je u proteklih sedam godina Hrvatska ukupno dobila nešto manje od 4,7 milijardi eura. Kako bismo točnije provjerili točnost premijerovih riječi u Saboru, Nacional je od Ministarstva poljoprivrede zatražio koliko je točno Hrvatska povukla u proteklih sedam godina i koliko će točno dobiti za izravna plaćanja u poljoprivredi i za ruralni razvoj u idućih sedam godina. Službene brojke Ministarstva poljoprivrede potvrdile su premijerove riječi, odnosno da će Hrvatska u razdoblju od 2021. do 2027. za izravna plaćanje u poljoprivredi dobiti 2,5 milijardi eura, dok će za ruralni razvoj dobiti 1,968 milijardi eura.

Iz europskih fondova od 2014. do 2020. Hrvatska je za poljoprivredu dobila nešto manje od 4,7 milijardi eura, dok će u idućih sedam godina dobiti 181 milijun eura manje ili 4,5 milijardi eura

Iz Ministarstva poljoprivrede ujedno su za Nacional potvrdili i točne brojke koliko je Hrvatskoj bilo namijenjeno europskih sredstava za poljoprivredu u proteklih sedam godina, a te brojke potvrđuju da će hrvatski poljoprivrednici u sljedećem proračunskom razdoblju dobiti manje novca iz europskih fondova nego što su dobili od 2014. do 2020. godine. Naime, iz Ministarstva poljoprivrede su poslali sljedeće podatke o sredstvima za proračunsko razdoblje koje završava 31. prosinca ove godine:

„Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. iznosi 2,38 milijardi EUR, od čega EU dio (sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – EPFRR) iznosi 2,02 milijardi EUR, dok se preostala sredstva osiguravaju iz državnog proračuna (HR dio). Maksimalna godišnja financijska alokacija za izravna plaćanja u tekućem programskom razdoblju koja je utvrđena Ugovorom o pristupanju RH u EU iznosi 382,6 milijuna eura, što za razdoblje 2014.-2020. iznosi ukupno 2.678,2 milijuna eura.“

Dakle, iz Ministarstva poljoprivrede su potvrdili da je za Program ruralnog razvoja do sada iz europskih fondova bilo predviđeno 2,02 milijarde eura, odnosno oko 52 milijuna eura više nego što će to biti slučaj u idućih sedam godina. Za izravna plaćanja u proteklih sedam godina Hrvatska je dobila nešto manje, 2,7 milijardi eura dok će u idućem proračunskom razdoblju ta cifra biti 2,5 milijardi eura. Iz ovih iznosa vidljivo je da će Hrvatska u idućih sedam godina iz europskih poljoprivrednih fondova dobiti oko 181 milijun eura manje nego što je to dobila u prethodnom proračunskom razdoblju, odnosno hrvatski će poljoprivrednici imati na raspolaganju oko 26 milijuna eura manje na godišnjoj razini, nego što su to imali do sada. Točnije, iz Fonda za ruralni razvoj Hrvatska će dobiti 52 milijuna eura manje, dok će iz Fonda za izravna plaćanja u poljoprivredi na raspolaganju biti 129 milijuna eura manje.

Ova dva europska fonda ključna su za razvoj hrvatske poljoprivrede i bez njih ona bi gotovo sigurno nestala. Izravna potpora obuhvaća mjere iz Programa izravnih plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije i mjere državne potpore za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja (IZVK). Izravna plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije su godišnja potpora dohotku poljoprivrednika. Sastoje se od osnovnog plaćanja, zelenog plaćanja, preraspodijeljenog plaćanja za prvih 20 hektara te, ako je primjenjivo kod pojedinog poljoprivrednika, dodatnog plaćanja za mlade poljoprivrednike i proizvodno-vezanih plaćanja, odnosno za uzgoj voća, povrća, šećerne repe, krmnih proteinskih usjeva te u stočarstvu za krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, tov goveda i ovce i koze. U okviru izravnih plaćanja je i program za male poljoprivrednike, čiji ukupni godišnji iznos izravnih plaćanja ne prelazi 5000 kuna koji im omogućuje pojednostavljenje procedura podnošenja zahtjeva te primanje izravnih plaćanja bez potrebe zadovoljenja uvjeta za zelena plaćanja i višestruke sukladnosti.

S druge strane, cilj fondova za ruralni razvoj je prvenstveno potaknuti i podržati rast i razvoj poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora, a sredstvima iz Fonda za ruralni razvoj omogućavaju se povoljniji uvjete financiranja te se financiraju neke vrste troškova koji nisu prihvatljivi za financiranje putem bespovratnih sredstava, koja su prepoznata kao potrebna za nastavak i unaprjeđenje poslovanja u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru

Treba napomenuti da su iz Ministarstva poljoprivrede, jednako kao što je to u svom govoru napomenuo i premijer Plenković, napomenuli da će Hrvatska dobiti još dodatnih sto milijuna eura za ruralni razvoj putem instrumenta za gospodarski oporavak od koronavirusa, ali ta brojka ne ulazi u brojke za iduće proračunsko razdoblje i ne umanjuje činjenicu da hrvatski pregovarači nisu uspjeli ispregovarati veću financijsku omotnicu za hrvatsku poljoprivredu u idućih sedam godina i to u trenutku kada ona sve više zaostaje za drugim članicama Europske unije i kada je sve više poljoprivrednika prisiljeno zatvarati svoja gospodarstva jer nisu konkurentni na otvorenom europskom tržištu. Jedan od podataka koji to zorno pokazuju je onaj da je u posljednjih pet godina broj proizvođača mlijeka u Hrvatskoj s 9000 pao na 4500. Ostaje pitanje kako će se trendovi u poljoprivredi nastaviti razvijati u idućih sedam godina kada će Hrvatska na raspolaganju imati još manje sredstava nego što je to imala do sada.

Po podacima Ministarstva poljoprivrede za Program ruralnog razvoja, u razdoblju od 2014. do kraja lipnja 2020. ugovoreno je 2,05 milijardi eura, odnosno 86% raspoloživih sredstava, a iz tog su Ministarstva naveli i sljedeće brojke o iskorištenosti fondova Europske unije: „Isplaćeno je 1,36 milijardi eura odnosno 57% raspoloživih sredstava. Natječaji se i dalje objavljuju, ugovaranje se nastavlja te očekujemo da ćemo sva dostupna sredstva iz ovog programskog razdoblja u predviđenom roku korištenja sredstava (do kraja 2023.) isplatiti korisnicima. Za izravna plaćanja je od ukupno osiguranih sredstava iz EFJP i RH proračuna u razdoblju 2014.-2020. odobreno 83,5% ili 2,15 milijardi eura, što uključuje proizvodne godine 2014.-2019. Za 2020. godinu u tijeku je obrada podnesenih zahtjeva i konačna isplata će biti izvršena do 30.6.2021. godine. Prosječno iskorištenje godišnje omotnice za izravna plaćanja je 99,9%.“

Hrvatska bi za izravna plaćanja od 2022. do 2027. godišnje dobivala 367,7 milijuna eura, dok bi za 2021. dobila 344,3 milijuna eura, a za ruralni razvoj hrvatska bi poljoprivreda dobila godišnje 281,3 mil. eura

Nacionalovi izvori iz Ministarstva poljoprivrede navode i da ovim brojkama treba pridodati i inflaciju koja se redovito uključuje u izračune sredstava za iduće proračunsko razdoblje. Kako je prosječna inflacija u Europskoj uniji dva posto godišnje, to znači da ako je jedna država za određeni fond u tekućem proračunskom razdoblju dobila milijardu eura, a u idućem proračunskom razdoblju milijardu i 140 milijuna eura, to se zbog inflacije od 14 posto u sedam godina uopće ne bi računalo kao povećanje alokacije za tu državu članicu. Zbog toga je i gubitak za poljoprivredne fondove u Hrvatskoj još i veći jer Hrvatska umjesto da je samo zbog inflacije dobila više sredstava, dobiva manje novca iz poljoprivrednih fondova. Naš izvor iz Ministarstva poljoprivrede tvrdi da je kada se obračuna i inflacija na razini Europske unije, Hrvatska zapravo dobila oko 18 posto manje novca za poljoprivredu nego što je to dobila u prethodnom proračunskom razdoblju.

Iz Ministarstva poljoprivrede pak tvrde da nakon zaključaka na razini Europskog vijeća i dogovorenih izmjena i povećanja, slijedi procedura donošenja Uredbe o Višegodišnjem financijskom okviru koja treba suglasnost Europskog parlamenta, i taj je postupak trenutno u tijeku. Potom slijedi donošenje zakonodavnih i drugih akata o Višegodišnjem financijskom okviru, gdje će se definirati godišnje alokacije sredstava za Hrvatsku za svaki fond i instrument. Prema sadašnjim godišnjim alokacijama Hrvatska bi za izravna plaćanja za razdoblje od 2022. do 2027. godišnje dobivala 367,7 milijuna eura, dok bi za 2021. dobila 344,3 milijuna eura. Istovremeno bi za ruralni razvoj hrvatska poljoprivreda dobila godišnje 281,3 milijuna eura.

Nacional

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime