Zakon o poljoprivrednom zemljištu, donesen 2018., ulazi i u treću jesen a da javni natječaji za davanje zemlje u zakup nisu zaživjeli u većem broju.K tomu, sudeći po raspoloženju na terenu, u dobrom dijelu općina i gradova neće biti raspisani ni do kraja mandata aktualnih garnitura u njima jer su lokalni izbori za manje od godinu dana, pa im “nije pametno zbog zemlje se zamjerati biračima”.
Natječaj nije raspisala ni Općina Drenje.
– Nismo ga raspisali jer na Općinskom vijeću nije izglasano povjerenstvo za zemlju. Inače, suglasnost za program raspolaganja uredno smo dobili, sve napravili u roku – kaže načelnik Slavko Dešić, koji u Vijeću nema većinu. Dodaje, ne vjeruje da će do kraja mandata natječaj biti raspisan. Na naš upit o rezultatima raspolaganja državnim tablama prema sadašnjem zakonu, u Ministarstvu poljoprivrede tek kratak odgovor da je zaprimljeno 79 obavijesti o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, a ukupna površina obuhvaćena natječajima nešto je veća od 21.990 hektara. Brojke su više nego simbolične ako se zna da je u Hrvatskoj 556 općina i gradova…U međuvremenu, Zakon je stavljen pred izmjene i dopune. Aktualni zakonski okvir raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem vratio je jedinicama lokalne samouprave, uz objašnjenje da će time postupak biti daleko brži i efikasniji, prethodno, 2018., ugasivši dotadašnju Agenciju za poljoprivredno zemljište (APZ), ocijenivši da je posao s državnom zemljom za nju bio prekrupan zalogaj. Raspolaganje državnim tablama preko APZ-a pokazalo se neučinkovitim i presporim, dodijeljen je tek neznatan broj površina. Raspolaganje državnom zemljom lokalcima je, podsjetimo, tadašnjim zakonom o poljoprivrednom zemljištu 2013. oduzeo ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i prebacio ga APZ-u, čiji je puni ustroj zaživio 2013. U trenutku gašenja Agencije brojke, rezultati bili su simbolični, s tim što se najveći dio ugovora o zakupu odnosio na ugovore o privremenom raspolaganju, na rok do pet godina. Nakon njegova isteka privremeno raspolaganje produženo je na još dvije godine.
– Sada i to istječe, pa slijede još dvije godine kratkotrajnog zakupa. Tako su potpisnici takvog zakupa potrošili čak devet godina a da zakup državnih hektara nisu dugoročno riješili. To je velik problem, na koji Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava i želi da se njegovo rješenje ugradi u izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu – kaže član Upravnog odbora HPK-a i njegov član povjerenstva za izmjene i dopune spomenutog zakona Matija Brlošić.
Dodaje kako u dijelu jedinica lokalnih samouprava zbog kratkoročnog zakupa, privremenih ugovora, svojedobno potvrda na godinu dana i sl. nikada nije proveden ni jedan natječaj za zemlju. Bez njega je sve ovo vrijeme i Općina Viškovci u Đakovštini. Ne mogavši riješiti taj problem, u njoj se zemlja svojedobno dodjeljivala i javnim izvlačenjem imena iz – šešira.
– Na snazi su ugovori o privremenom korištenju, prvi put sklopljeni 2013., na pet godina, a sada ih općinski načelnik produžuje na dvije godine – kaže v.d. pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Tihana Duvnjak.
U tim kratkoročnom zakupima ondje je oko 1200 državnih hektara, a obrađuje ih 30-ak korisnika. Duvnjak najavljuje raspis prvog natječaja za zemlju u toj općini za jesen.
– Da su ljudi ondje čekali državu, imali bi na državnim tablama samonikle šume – dodaje Brlošič.- Pod programima raspolaganja je oko 240.000 državnih hektara, od čega pod kratkoročnim zakupima oko 90 %, a samo je 10 % pod dugogodišnjim zakupom. Brojni ratari kroz te, kratkoročne, zakupe državnu zemlju obrađuju i po 25 godina a da ni nakon tih četvrt stoljeća dugoročno problem zakupa nisu riješili. To iscrpljuje i opterećuje. HPK predlaže izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu na način da svi koji uz kratkoročne zakupe državne table obrađuju godinama, desetljećima – državnu zemlju nastave obrađivati bez sudjelovanja na javnom natječaju, i to tijekom 25-godišnjeg zakupa, no da pritom udovoljavaju strogim uvjetima, kao što je izmirenost svih obveza, da nemaju dug za zakup zemlje, da im je njezina obrada osnovna djelatnost… – kaže Brlošić.
U HPK-u predlažu da se svima koji udovoljavaju takvim uvjetima ugovori u dugogodišnji zakup produže automatski.
– U Komori procjenjujemo da bi se tako riješilo pitanje 60 % takvih posjednika, 150.000 ha, i to u kratkom roku – do kraja godine, a da preostalih 40 % posjednika ne bi udovoljilo navedenim uvjetima i da bi oni išli u natječaje za zemlju. To je jedino moguće rješenje – kaže Brlošić. Zamoljeno za komentar, iz Ministarstva poljoprivrede tek jedna rečenica, bez ikakvog osvrta na tu problematku.
– Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je povjerenstvo za izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu. HPK je predložio gospodina Matiju Brlošića za člana navedenog povjerenstva te će se prijedlozi za izmjenu pojedinih odredbi zakona koje predlaže Brlošić, odnosno institucija koju predstavlja, razmotriti na sjednicama povjerenstva – odgovaraju iz Ministarstva.
Brlošić u ime Komore upozorava i da su sadašnjim zakonom izjednačena mikropoduzeća s OPG-ovima i obrtima, da je OPG strateški organizacijski oblik, a da ovako nema prednost te da u takvim uvjetima nestaje.

Glas Slavonije

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime