Potaknuta vlastitom komercijalnom proizvodnjom sjemena, Hrvatska je postala jedna od vodećih zemalja EU u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ali organski poljoprivrednici sada se boje da bi uvođenje novog Zakona o sjemenu to moglo ugroziti. Izvještava EURACTIV Hrvatska.

Nacrt zakona, uveden u prosincu, ima za cilj pojednostaviti proizvodnju i certificiranje sjemena, posebno za stare i autohtone sorte.

Međutim, pokazao se kontroverznim, a protivnici zakona upozoravaju da bi mogao imati dalekosežne posljedice na hrvatsku poljoprivrednu biološku raznolikost.Vodeća prehrambena politika EU-a, strategija ”Od polja do stola”, kao i strategija Komisije o biološkoj raznolikosti, govore o važnosti očuvanja sjemena i potrebi da se olakša pristup autohtonim sortama na tržište.

”Komisija će poduzeti mjere kako bi olakšala registraciju sorti sjemena, uključujući organsku poljoprivredu, i osigurala lakši pristup tržištu tradicionalnim i lokalno prilagođenim sortama”, stoji u strategiji ‘Od polja do stola’.

Isto tako, pod drugim stupom Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) postoji odredba o ‘očuvanju i održivoj uporabi i razvoju genetskih resursa u poljoprivredi’.

Međutim, zakon uključuje niz problematičnih elemenata, prema hrvatskoj udruzi održivog uzgoja Biovrt koja je u suradnji s Hrvatskom udrugom organskih proizvođača (HSEP) i udrugom hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život“ pokrenula kampanju „Sjeme je naše ljudsko pravo ” u siječnju 2021.

U vrlo kratkom vremenu kampanja koja se zalaže da proizovođači imaju pravo izbora kod uzgoja sjemena na vlastitom gospodarstvu je dobila potpora 135 hrvatskih udruga s preko 25 000 članova, Hrvatske poljoprivredne komore i preko 31 000 građana. 

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, ističe kako je zanemarena činjenica da se novim Zakonom izravno utječe na 57.330 proizvođača povrća i krumpira te 155.403 poljoprivrednika iz drugih sektora, značajno povećava cijenu proizvodnje i dovodi do rizika daljnjeg povećanja cijena sjemena.

”Hrvatska proizvodnja sjemena nije dovoljna da zadovolji potrebe, a cjelokupni prehrambeni sustav naše zemlje ovisi o uvozu. U 2019. uvezeno je sjeme u vrijednosti od 11,9 milijuna američkih dolara (9,9 milijuna eura) ”, objasnila je Kolar-Fodor.

Jedno od ključnih problema je da zakon ima za cilj uvesti pojam „Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ – sjeme raznih poljoprivrednih biljaka proizvedenih i namijenjenih za sjetvu isključivo na vlastitom gospodarstvu – zabranjeno od prodaje na tržištu .

Druga kontroveru predstavlja članak 16. koji ograničava upotrebu tog sjemena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

“Ovaj pojam ne postoji ni u jednoj direktivi EU koja regulira proizvodnju sjemena”, rekla jeKolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt i jedna od najvatrenijih boraca za očuvanje sjemena.

“Zakon o sjemenu odnosi se isključivo na komercijalnu uporabu i tržište sjemena. Nacrt zakona regulira sjeme s poljoprivrednih gospodarstava, što istodobno izričito zabranjuje njihovo stavljanje na tržište. Stoga smatramo da bi ovaj pojam i sve odredbe koje se na njega odnose treba izbrisati”, objasnila je.

Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da novi zakon ne nameće nikakva nova ograničenja na sustav proizvodnje i certificiranja sjemena, već pojednostavljuje uvođenje starih i autohtonih sorti u sustav sjemena i organsku proizvodnju sjemena. Prema ministarstvu, rast sektora proizvodnje sjemena bio je 23% u posljednje tri godine, a svake godine oko 20% sjemena biljnih proizvoda izuzetno je niske kvalitete – što dovodi do pada proizvodnje.

“Prinosi neprerađenog sjemena niži su od certificiranog sjemena, a njegova prerada povećava prinose na gotovo 3 tone”, istaknulo je Ministarstvo.

U međuvremenu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) istaknula je da će se registracijom sorti na Nacionalnu sortnu listu sve postojeće sorte okupiti na jednom mjestu, olakšavajući proizvodnju i stavljanje u promet starih autohtonih genotipova.

Međutim, Sunčana Pešak, tajnica HSEP-a, tvrdi da je to sporno, ističući da članak 16. navodi da poljoprivrednici smiju uzgajati samo certificirano sjeme za vlastitu upotrebu pod uvjetom da mogu dokazati njegovo podrijetlo. U suprotnom, moraju dokazati da uzgajaju ”autohtone sorte upisane na novu Nacionalnu listu sorti, što dovodi do daljnjeg administrativnog tereta, objasnila je Pešak. 

Prof. dr.sc. Maja Žulj Mihaljević s Odjela za uzgoj biljaka, genetiku i biometriju s Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekla je da je članak 16. “domaća ideja naših zakonodavaca” i da nije preuzet iz marketiških direktiva EU. U tom smislu, pravne mjere povezane s kontrolom sjemena za vlastite potrebe strože su u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje EU.

Pešak je objasnila da proizvođači u drugim zemljama EU-a mogu slobodno uzgajati sjeme bez ograničenja za vlastite potrebe i koristiti neregistrirane sorte.

”Jedine su razlike mogu li međusobno razmjenjivati ​​takvo sjeme i pod kojim uvjetima”, rekla je. Zemlje poput Austrije, Francuske i nedavno Italije prepoznale su važnost razmjene među proizvođačima kao ”dio prakse solidarnosti važne za očuvanje i razvoj agrobiološke raznolikosti”.

Biljana Borzan, izvjestiteljica S&D-a za strategiju ‘Od polja do stola’, opisala je kako se smatra da je razvoj proizvodnje sjemena u Hrvatskoj “preskup, neisplativ i praktički neizvediv”.

“S obzirom na veliki rast ekološke proizvodnje u Hrvatskoj i planove za daljnje povećanje u okviru strategije ‘Od polja do stola’, ministarstvo bi trebalo intervenirati i poduzeti mjere za pokretanje proizvodnje. Potrebno je donijeti propise, stvoriti baze podataka i pružiti svu moguću potporu potencijalnim”, rekla je Borzan upozorivši da bez sjemena nema “neovisnosti u proizvodnji” .

”Ali čini se da se događa upravo suprotno “, upozorila je. 

Borzan je u izvještaj Parlamenta o strategiji “Od polja do stola” uputila amandman kojim je tražila da se nekomercijalna uporaba sjemena za vlastitu upotrebu i na malim gospodarstvima dodatno oslobodi regulatornog pritiska s europske i nacionalne razine, dakle da se ne propisuju pravila tamo gdje nisu potrebna. 

16. ožujka, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides, u ime Komisije je odgovorila na pitanje o poštivanju zakona EU, rekavši da još nije informirana o hrvatskom zakonu, te se u tom slučaju može pozivati ​​samo na ”EU zakonodavstvo o tržištu sjemena”.

Na zahtjev Vijeća, Komisija trenutno provodi studiju o mogućnostima ažuriranja zakona o tržištu sjemena.

”Promjene će zasigurno morati biti u skladu sa strategijom očuvanja biološke raznolikosti”, rekla je Borzan.

Do tada ostaje pitanje: želi li Hrvatska povećati konkurentnost intenzivnom poljoprivredom ili održivom poljoprivredom?

”Hrvatska ima sav prirodni potencijal za održivu poljoprivredu. Vjerujem da će nam nova europska strategija – Europski zeleni sporazum, omogućiti pozitivan napredak ako na vrijeme usvojimo konzistentne strategije i planove”, rekla je u zaključku Žulj Mihaljević.

Euroactiv

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime