Primjena agrosolarnih elektrana je kod nas nepoznata i o toj je temi malo dostupnih informacija, no u mnogim zemljama ovaj se koncept uspješno provodi i daje odlične rezultate. Potaknut tim primjerima dobre prakse, NEOEN, jedan od deset najvećih neovisnih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u svijetu, organizirao je u suradnji s interdisciplinarnim timom stručnjaka IRES ekologije edukacijsku konferenciju.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede (MPS), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) te 20 županijskih zavoda za prostorno uređenje. Konferencija je edukativno stručnog karaktera.

Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u svom je govoru rekao da mu je izuzetno drago da se otvorila tema agrosolara te istaknuo:“ Proteklih nekoliko godina Vlada i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ulažu napore da se pitanje energetike posloži bolje, jednostavnije i transparentnije. Glavna tema u svijetu su hrana i energija, zato smatram da su agrosolari savršena prilika za Hrvatsku. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će podržati ideje struke i zaključke s ove konferencije.“

Ideju primjene agrosolarnih elektrana pozdravio je i Robert Črep, načelnik Sektora u savjetodavnoj službi Ministarstva poljoprivrede te dodao da u izravnom radu s poljoprivrednicima svjedoči brojnim upitima i interesu za instaliranje solarnih panela na objektima.

Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine naglasio je da je tranzicija prema OIE preduvjet za održivi rast te dodao da je sinergija korištenja poljoprivrede i solara na tragu optimalnog korištenja prostora. „Trebamo sagledati potrebe i trendove koji su nezaobilazni u globalnom i europskom kontekstu kroz analizu potreba i karakteristika prostora na lokalnoj razini. Za kvalitetu života i razvoj gospodarstva važan je integralni pristup, odnosno sagledavanje socioloških, demografskih, okolišnih i energetskih komponenti i tom smislu agrosolari imaju veliki potencijal“, zaključio je.

Karlovačka županija mogla bi biti među prvima koje će koristiti model agrosolara. Županica Martina Furdek Hajdin rekla je da bilježe sve veći interes građana i gospodarstvenika za solarne elektrane te istaknula: „Karlovačka županija raspolaže velikim poljoprivrednim površinama, visokovrijednim šumama, imamo izuzetan potencijal za korištenje energije iz obnovljivih izvora. Otvoreni smo za nove tehnologije koje pritom štite okoliš. To je naša odgovornost prema našoj djeci i unucima.“

Agrosolarstvo je primjer novog i inovativnog gospodarskog i energetskog modela koji je zanimljiv za građane, gospodarsku i akademsku zajednicu. Govoreći o solarnom potencijalu, Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), primijetila je da ga druge zemlje puno mudrije iskorištavaju i u njega znatnije ulažu dok Hrvatska, unatoč velikom potencijalu solarne energije, još uvijek zaostaje za Europom.

„Novi modeli se često na početku negativno percipiraju, ali potencijali agrosolara su zaista veliki. Sinergija solara i poljoprivrede ima potencijal učiniti Hrvatsku samodostatnom, a za njezin uspjeh ključna će biti suradnja i razumijevanje među svim dionicima. Stoga je uključenost lokalne zajednice, kao i prostornog planiranja, od izuzetne važnosti“, zaključila je.

Na konferenciji su održane prezentacije. Govoreći o tehnologijama u agrosolarstvu Ivan Strunje iz NEOEN-a pojasnio je koje su osnovne vrste agrosolarnih elektrana te dobrobiti pojedinih izvedbi. Naglasio je kako je važno je podijeliti znanje o agrosolarnim elektranama kako jedan tako uključiv i etičan koncept.

Poljoprivreda u agrosolarstvu naziv je prezentacije u kojoj je prof.dr.sc. Milan Mesić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu prikazao poljoprivredne kulture koje je moguće uzgajati u agrosolarnim elektranama te kao primjere dobrobiti istaknuo manja oštećenja listova i plodova kao posljedica prejakog sunca, prosječno veću vlažnost tla, što je posebice pogodno u sušnim razdobljima, kao i određenu zaštita biljaka prilikom vremenskih nepogoda.
kao dobrobiti istaknuo

O agrosolarstvu i zaštita okoliša te socioekonomskim značajkama agrosolarstva govorio je u svojoj prezentciji Mario Mesarić iz IRES ekologije. Naglasio je da socioekonomski gledano ovakvi projekti mogu biti prevaga za opstojnost pojedinih ruralnih područja i značajno doprinijeti razvoju lokalnih zajednica. Osim što značajno povećavaju proračune općina i gradova, ovakvi projekti integriraju lokalnu zajednicu, okupljaju poljoprivrednu zajednicu te donose nove prilike za razvoj.

Nakon prezentacija stručnjaka svi su se sudionici konferencije uključili u zajednički rad i kroz razgovor na okruglim stolovima tražili najbolje ideje i rješenja kako integrirati ovakve projekte u prostorne planove. Ocijenili su konferenciju vrlo korisnom za svoj rad uz zaključak da im je donijela mnogo novih informacija i tehnoloških detalja. Agrosolari su, složili su se svi, inovativan model koji ima svoje mjesto u Hrvatskoj i čije dobrobiti je važno prepoznati i koristiti.

Seebiz.eu

Odgovori