Nakon godina pregovora, europski zastupnici izglasali su reformu velikog programa subvencija za poljoprivredu bloka — Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Sredstva od 386,6 milijardi eura provodit će se od 1. siječnja 2023. i čini jednu trećinu proračuna EU-a. To će biti poljoprivredna politika bloka do 2027., a cilj joj je ispuniti ciljeve klimatske održivosti EU-a i podržati ruralni razvoj.

Također će osigurati pravednija plaćanja poljoprivrednicima davanjem izravne pomoći od 270 milijardi eura.

“Osiguravamo da će poljoprivrednici biti nagrađeni za svoj učinak, svoje rezultate”, rekla je njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Ulrike Müller, govoreći na tiskovnoj konferenciji nakon glasovanja.

Mnogi aktivisti za zaštitu okoliša i dužnosnici EU-a nezadovoljni su zbog toga što reforme ZPP-a nisu usklađene sa Zelenim dogovorom EU-a — skupom prijedloga koje je objavila Europska komisija 2020., kako bi se osiguralo da klimatska, energetska, prometna i porezna politika bloka smanje neto stakleničkih plinova emisije za najmanje 55% do 2030., u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Eko sheme novog ZPP-a navode da će 22% svih plaćanja ZPP-a biti namijenjeno zelenoj poljoprivredi od 2023. do 2024. godine. Taj će prag biti podignut na 25% od 2025. do 2027. godine. Sommer Ackerman, 24, mladi poljoprivrednik i klimatski aktivist sa sjedištem u Finskoj kaže: “Ovaj dogovor tvrdi da je ‘zelen’, što je gotovo smiješno.”

“Trenutačno se otprilike jedna trećina proračuna EU-a troši na ubrzavanje uništavanja, što ovo čini samo još jednim dogovorom na popisu EU-ovih projekata zelenog pranja. Intenzivni poljoprivredni model potiče klimatsku krizu uzrokujući gubitak biološke raznolikosti, degradaciju tla, dodajući zbog onečišćenja vode i zraka i prekomjernog vađenja prirodnih resursa”, rekla je za DW.


“Društvena uvjetovanost” još je jedan aspekt novog poljoprivrednog programa koji ima za cilj osigurati da poljoprivrednici koji primaju subvencije budu zaštićeni europskim zakonima o radu.

Maria Noichl, njemačka političarka i članica lijevog centra, socijalista i demokrata, pozdravila je ovu reformu – ali je kritizirala način na koji će se financirati iz CAP-a. “To nije fer, jer će veliki poljoprivredni konzorciji opet dobiti većinu novca”, rekla je za DW.

Od 2005. godine CAP je svake godine već isplaćivao subvencije vrijedne više od 50 milijardi eura. Od toga, 80% ide na 20% najvećih farmi u EU.

“Kao mlad i budući poljoprivrednik, želim da ljudi koji su zaduženi donose politike koje pomažu onima kojima je to najpotrebnije, a ne pune džepove velikih industrijskih farmi”, rekao je Ackerman za DW.

Prije glasovanja, povjerenik Wojciechowski također je istaknuo da će zemlje članice EU-a imati ovlast za provedbu ZPP-a na temelju svojih nacionalnih strategija.

“Novi ZPP uspostavlja pravu ravnotežu između fleksibilnosti za države članice i jamstva u pogledu rashoda ZPP-a”, rekao je zastupnicima u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Ramon Armengol, predsjednik poljoprivrednog lobija Cogeca, rekao je: “Nacionalni strateški planovi moraju ozbiljno razmotriti budućnost ulaganja u poljoprivredu i inovacije koje će nam trebati da nahranimo budućnost Europe.”

Države članice imaju rok do kraja godine dostaviti svoje provedbene planove Europskoj komisiji. Dok ZPP određuje smjer poljoprivrednog sektora EU-a, neki aktivisti za zaštitu okoliša i dužnosnici EU-a također su istaknuli kako politika utječe na globalnu trgovinu, sigurnost hrane i biološku raznolikost diljem svijeta.

“EU mora prepoznati kako njihove politike utječu na ljude ne samo u Europi, već i u cijelom svijetu. ZPP nije samo politika EU-a, ona je globalna. Pomaže u krčenju šuma Amazone i pomaže u iskorištavanju poljoprivrednika useljenika. što nije ispravno i često se zanemaruje”, rekao je klimatski aktivist Ackerman za DW.

Štoviše, s obzirom da EU pokušava promicati održive prehrambene sustave u Africi, europarlamentarac Noichl rekao je za DW: “Ovo je politika EU-a koja je usmjerena na izvoz, koja prije svega želi ući u druga tržišta i prakticirati damping. Činjenica je da proizvodi iz Europe predstavljaju izazov afričkim proizvođačima.”

Celia Nyssens, službenica za poljoprivrednu politiku u Europskom uredu za okoliš kaže da nova ZPP ima kratkoročne i dugoročne učinke.

“EU će nastaviti s prekomjernom proizvodnjom proizvoda poput mlijeka i nastaviti uvoziti proizvode poput soje iz SAD-a, Južne Amerike i Brazila. Ali dugoročno to ima negativan utjecaj na globalnu sigurnost hrane i okoliš”, rekla je za DW.

“Ako EU želi biti primjer zemljama diljem svijeta i postati vizionar u zelenoj poljoprivredi, ova nova ZPP nije ispunila tu viziju”.

DW

Odgovori