Njegova izjava bila je više nego dobrodošla u trenutku kada su cijene hrane izuzetno nestabilne i kada vlada zabrinutost u pogledu zaliha, zbog suše u nekim od najvećih uzgajivača žitarica.
U Velikoj Britaniji je ovog ljeta palo najviše kiše u poslednjih 100 godina, što je bila loša vijest za poljoprivrednike, naročito u unutrašnjosti zemlje i na sjeveru. U istočnom dijelu Suffoka, prinosi pšenice su međutim bili dobri. Robert Raven već je požnjeo svoju pšenicu koja je, kako ističe, po svemu sudeći dobrog kvaliteta. Raven kaže da, usprkos problemima u poljoprivredi, farmeri u zapadnoj Evropi u suštini dobro prolaze.
“Žetva u Evropi je posljednjih godina bila sigurnija, zato što je naše vremenske prilike lakše predvidjeti. Iako i kod nas ima nestabilnosti, ona nija tako ekstremna kao u drugim područjima. Kada govorimo o lošoj godini to nije ništa u usporedbi sa drugim dijelovima svijeta, gdje cjelokupni usjevi propadaju zbog vremena.”
Europska unija je jedan od najvećih svjetskih uzgajivača žitarica i ključni opskrljivač susjednih regija na Bliskom istoku i sjeveru Afrike. Zbog toga je dobra vijest što će pad prinosa, kako se očekuje, ove godine biti relativno mali. Situacija u drugim zemljama je međutim potpuno drugačija. U Sjedinjenim Državama, najvećem uzgajivaču kukuruza, najgora suša za više od pola vijeka opustošila je usjeve, tako da će ovogodišnji prinosi biti najmanji u posljednjih šest godina.
U Rusiji, još jednom velikom opskrbljivaču žitarica, žetva pšenice je zbog vala vrućina smanjena za oko četvrtinu, što je dovelo do rasta cijena i sve veće zabrinutosti u pogledu globalne krize u snabdijevanju hranom. Peter Hazel je stručnjak za globalne probleme sa hranom na Imperijalnom koledžu u Londonu. On smatra da su relativno dobri prinosi u Evropi ove godine dobra vijest, ali da neće umanjiti strahovanja u pogledu neizvjesnosti oko zaliha hrane.
“Europa godišnje proizvodi oko 300 milijuna tona žitarica. Sjedinjene Države oko 400 milijuna. U svijetu se pak ukupno godišnje proizvede dvije milijarde 400 milijuna tona. Znači, Europa je značajan proizvođač, ali ima veliki broj stanovnika i u stvari izvozi malu količinu, tako da se ne može smatrati velikim igračem na globalnom tržištu.”
Hazel naglašava da će ovogodišnje loše žetve vjerovatno najviše pogoditi najsiromašnije. I to ne bi bilo prvi put. Cijene hrane su prije četiri godine naglo porasle, zbog čega veliki broj ljudi nije mogao da priušti osnovne prehrambene proizvode. Kriza je doprinijela ekonomskoj i socijalnoj nestabilnosti u brojnim zemljama, a u pojedinim je dovela i do nereda. Hazel smatra da je poslednjih godina uspostavljena prevelika ravnoteža između nabavke i potražnje.
“Sva hrana koju proizvodimo ovih dana se koristi, dok smo u prošlosti imali viškove. To više nije slučaj, tako da suša izaziva velike poremećaje i mi nemamo zalihe koje bi mogle doprinesu prevazilaženju te situacije.”
Dugoročno gledano, kaže Hazel, viškovi hrane neće dolaziti iz najvećih svjetskih proizvođača, već područja čije obradivo zemljište još nije u potpunosti iskorišteno. U međuvremenu, poljoprivrednici u Europi i širom svijeta pokušavaju dobiti što je više moguće prinosa sa svojih imanja.
Robert Raven je prije više mjeseci prodao veći dio ovogodišnje žetve pšenice. S obzirom na trenutno visoke cijene, dobro će profitirati na dodatnim količinama te žitarice. I poljoprivrednici u drugim djelovima svijeta nadaju se dobrim vremenskim uvjetima i prinosima, kako bi doprinijeli globalnim zalihama.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime